Dr. sc. Palić o praćenju mobitela građana: ‘Milanović je izjavio nekoliko ustavnopravno pogrešnih tvrdnji – evo kojih’

Foto: Fah (Fotomontaža: Narod.hr)

“Svrha prikupljanja tih osobnih podataka je zaštita zdravlja i odnosi se na one koji svojim neodgovornim ponašanjem doprinose širenju zaraze. Kada prestaje prikupljanje podataka? Onda kad ministar zdravstva odluči da više nema epidemije bolesti COVID-19… Aktualni PRH Zoran Milanović je javno izjavio nekoliko ustavnopravno pogrešnih tvrdnji – npr. Hrvatski sabor je najviše tijelo vlasti – NETOČNO – naš ustavni model ne poznaje pojam najvišeg tijela vlasti nego sva sukladno odredbi iz čl. 4. URH djeluju u ravnoteži i međusobnim provjerama.”, naveo je na svom Facebook profilu dr. sc. Mato Palić, profesor ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Osijeku komentirajući Prijedlog o dopuni Zakona o elektroničkim komunikacijama kojim bi se omogućilo praćenje lokacije mobilnih uređaja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Njegovu objavu prenosimo u cijelosti:

“Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o elektroničkim komunikacijama je sadržajno u skladu s Ustavom RH. Postoji legitiman cilj (zaštita zdravlja) i mjera kojom se doprinosi ostvarenju toga cilja je razmjerna (oboje sukladno čl 16. Ustava RH). Ukoliko dopuna zakona bude usvojena ona će omogućiti lociranje (samo to) i ne obuhvaća nikakvu komunikaciju (SMS poruke, poruke preko raznih aplikacija itd). Svrha prikupljanja tih osobnih podataka je zaštita zdravlja i odnosi se na one koji svojim neodgovornim ponašanjem doprinose širenju zaraze. Kada prestaje prikupljanje podataka? Onda kad ministar zdravstva odluči da više nema epidemije bolesti COVID-19. Otkuda to proizlazi iako nije izrijekom navedeno? Smislenim tumačenjem – ako počinje nastupom epidemije i zato se to radi onda prestaje onda kada epidemija prođe – contrarius actus. Upotreba tih osobnih podataka mora biti vezana uz svrhu prikupljanja. Da li je to pretjerano zadiranje u privatnost koja je zajamčena Ustavom RH? Mislim da nije. Izbor mjere zadiranja (koja uvijek mora biti što blaža da bi se postigao cilj) je primjeren i opravdan. Tvrdnje o uvođenju policijske države i slično nemaju veze s činjenicama i ne želim ih posebno komentirati.
Proceduralno – za donošenje takvih zakonskih izmjena dostatna je apsolutna većina (najmanje 76 zastupnika) jer je tako propisano Ustavom RH (čl. 83. st. 1.). Takva većina bi bila sukladna s Ustavom RH i u slučaju da je aktiviran članak 17. URH. Aktualni PRH Zoran Milanović je javno izjavio nekoliko ustavnopravno pogrešnih tvrdnji – npr. Hrvatski sabor je najviše tijelo vlasti – NETOČNO – naš ustavni model ne poznaje pojam najvišeg tijela vlasti nego sva sukladno odredbi iz čl. 4. URH djeluju u ravnoteži i međusobnim provjerama. Sustav u kojem je parlament najviše tijelo vlasti kojem su podređena ostala tijela se zove skupštinski i postojao je na ovim prostorima prija stvaranja suvremene države Hrvatske. On je ustvrdio i kako se sloboda kretanja zbog pristupa vlasništvu mora odobriti u Hrvatskom saboru 2/3 – skom većinom. Opet POGREŠNO. Hrvatski sabor ne potvrđuje naknadno akte osim kad primjerice PRH donosi uredbe iz nužde, a to u ovoj situaciji nije slučaj. Spomenuo je bio i kako je za taj zakon potrebna 2/3-ska većina iako nije objasnio zašto. Nije potrebna.
Ova objava je iznošenje činjenica i stajališta o nekim pitanjima koja se kod nas javno komentiraju, ali zbog više sile ih nisam imao priliku izraziti u eteru. Ostanite doma i budite zdravi.”, napisao je dr. sc. Palić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.