“Vlast se ne treba bojati naroda, a pogotovo ne narod vlasti. To je isti narod koji sudjeluje na izborima, ali ponekad želi drugačije urediti odnose u društvu.” rekao je za Narod. hr ustavnopravni stručnjak doc. dr. sc. Mato Palić na pitanje o važnosti referendumskih inicijativa u Hrvatskoj.
Dr. sc. Mato Palić profesor je na Katedri ustavnog i europskog prava na Pravnom fakultetu u Osijeku. Od 2021. član je Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika. Također je i član Hrvatske udruge za ustavno pravo i Hrvatskog instituta za lokalnu samoupravu.
“Teško je predvidjeti hoće li biti novih referendumskih inicijativa nakon ove aktualne. Ipak, sa priličnom sigurnošću se, iako još nisu objavljeni službeni podaci, može reći kako 10 % potpisa birača u Hrvatskoj više neće biti niti blizu onih brojeva koje smo dosada imali prilike gledati, kada Ministarstvo pravosuđa i uprave sukladno stavu Ustavnog suda prvog dana prikupljanja potpisa javno objavljuje koliko točno iznosi 10 % važećih glasova.” – kaže, osvrnuvši se na budućnost referendumskih inicijativa.
Promjena Ustava RH vezano za referendumske inicijative
U idućoj godini će biti dovršen postupak donošenja novog Zakona o referendumu koji je prošao prvo čitanje u Hrvatskom saboru i čeka se da Vlada Republike Hrvatske dostavi konačni prijedlog toga zakona.
“Bilo bi dobro da se pristupi i promjenama Ustava Republike Hrvatske vezano za referendumsku materiju. No, to je puno lakše reći nego u zbilji provesti. Hrvatski sabor je tako komponiran da za dvotrećinsku većinu nisu dosta dvije najsnažnije političke grupacije (HDZ plus partneri i Klub socijaldemokrata). Nužna je i šira potpora.
To je dobro zbog jačeg legitimiteta, ali otežava usuglašavanje oko sadržaja mogućih promjena Ustava. Ukoliko bi se išlo ciljano na referendumsku materiju vrlo vjerojatno bi se taj konsenzus postigao. S druge strane, ako bi neki zajedno s tim nastojali izvršiti i druge intervencije onda bi se stvar mogla zakomplicirati.” – smatra prof. Palić
O važnosti referendumskih inicijativa za demokraciju u Hrvatskoj 2022. godine, naglašava da bi “bilo bi jako korisno da mediji svima postave ista pitanja oko toga pa kompariraju odgovore. Referendumi su važan oblik ostvarivanja narodnog suvereniteta. Odluke donesene na referendumu su izraz volje naroda na najneposredniji mogući način. Predstavnička vladavina, iako je primarni i temeljni oblik ostvarivanja narodnog suvereniteta pati od mnogih nedostataka. Birači od izbora do izbora realno ne mogu bitnije utjecati na političke odluke osim na referendumu. Smisao referenduma je da dopunjava predstavničku vladavinu.”
“Međutim, u političkoj areni se ponekad referendumi mogu koristiti kao sredstvo za ostvarivanje političkih ciljeva suprotno njihovoj svrsi. U aktualnoj situaciji imamo referendumsku inicijativu koju otvoreno podržava Predsjednik Republike Hrvatske, iako bi se prema stajalištima Venecijske komisije Vijeća Europe trebao držati neutralno. Ne tako davno imali smo referendum o ustavnoj definiciji braka i ukoliko se podsjetimo bio je izričito protiv. Kod nekih prethodnih inicijativa su aktualni premijer i pojedini ministri bili javno protiv. Bolja regulacija je važna. No, jednako tako je važno da smo kao društvo i država opredijeljeni poštivanju Ustava i drugih propisa.” – ističe.
“Referendum ne treba svesti na demokratski ustavni ukras bez mogućnosti realizacije”
O promjenama koje bi osobno volio vidjeti kaže: “Želja imam puno. Već sam spomenuo bolju regulaciju. Tu mislim primarno na mogućnost kontrole ustavnosti referendumskog pitanja prije nego što se prikupe svi potpisi. Referendumska praksa nam višestruko potvrđuje kako je u nizu inicijativa broj potpisa bio bitno veći od ustavne granice, ali je Ustavni sud zaključio kako ipak postavljeno pitanje nije u skladu s Ustavom Republike Hrvatske. To je moguće izbjeći uvođenjem prethodne kontrole ustavnosti referendumskog pitanja.”
“Drugi dio su teme o kojima se ne bi mogao raspisati referendum. Praksa Ustavnog suda pokazuje da neka ograničenja postoje, iako nisu izrijekom navedena u ustavnom tekstu. Puno bolje bi bilo to jasno propisati. Međutim, tu valja paziti na mjeru kako se ne bi kroz prevelika ograničenja zapravo previše reducirale teme koje bi preostale za referendum. Referendum je sekundarni oblik ostvarivanja narodnog suvereniteta, ali ga ne treba svesti na demokratski ustavni ukras bez mogućnosti realizacije. Bez referenduma niti bi Hrvatska bila samostalna država, niti bi bila članica Europske Unije. To je bitno za podsjetiti.”
“Nadam se da bi se kroz dijalog političkih aktera u Hrvatskom saboru moglo doći do kvalitetnijih rješenja. Kao i jednu širu javnu raspravu o svim pitanjima koja se vežu uz referendumsku materiju. Hoće li se nešto od svega toga realizirati ostaje nam vidjeti. Možda 2022. godina bude ona koju ćemo pamtiti i po iskoracima kada je u pitanju referendumska materija. Vlast se ne treba bojati naroda, a pogotovo ne narod vlasti. To je isti narod koji sudjeluje na izborima, ali ponekad želi drugačije urediti odnose u društvu.” – zaključuje za Narod.hr doc. dr. sc. Palić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa