Državno sudbeno vijeće (DSV) u četvrtak je obavilo razgovore s većinom kandidata za predsjednika zagrebačkog Županijskog suda o čijem bi izboru trebali odlučiti na sjednici u petak.
Nakon propalog izbora u studenom prošle godine na novi natječaj javilo se sedmoro kandidata, no postoji mogućnost da nitko ne dobije većinu glasova zbog čega bi izbor opet mogao bio ponovljen. DSV odluke donosi s najmanje šest glasova, a problem je što će o izboru novog predsjednika zagrebačkog Županijskog suda odlučivati osam članova jer dva još nisu imenovana, dok je član Ivica Veselić izuzet iz odlučivanja na zahtjev jednog od kandidata.
Predsjednik DSV-a Željko Šarić izjavio je novinarima nakon sjednice da će u slučaju sutrašnjeg neizbora postupak biti ponovljen, dok Ministarstvo pravosuđa treba imenovati istu ili novu osobu ovlaštenu za upravljanje sudskom upravom.
Upitan je li problematično što Hrvatski sabor još nije imenovao dva člana DSV-a, Šarić je rekao da to dovodi do pitanja odnosa Sabora prema obavezama koje ima prema DSV-u, ali da to ne utječe na pravnu valjanost DSV-ovih odluka iako ne doprinosi dobrom dojmu o legitimitetu DSV-a.
Za tu dužnost natječu se Krešimir Devčić, Tomislav Juriša, Oliver Mittermayer, Jasna Smiljanić, Ratko Šćekić i Ivan Turudić, s kojima je danas obavljen razgovor te Lana Petö Kujundžić s kojom će razgovor biti održan sutra u 11,30 sati nakon čega će se iza zatvorenih vrata pristupiti glasovanju.
U razgovoru s članovima DSV-a Devčić je rekao da je permanentna edukacija bitna za svakog suca, dok je kao problem istaknuo što na seminare i radionice u organizaciji Pravosudne akademije odlaze uglavnom isti suci koji najčešće svojim kolegama ne prenose stečena znanja i iskustva. Devčić napominje da je u ingerenciji predsjednika suda da inicira edukaciju, ali i prenošenje iskustava koja se stječu kroz te radionice.
Juriša se založio se za veće ovlasti i odgovornost predsjednika suda u raspolaganju proračunom zbog čega bi trebalo mijenjati postojeće propise. Smatra također da je za dobre rezultate suda presudna uloga predsjednika suda. Misli i da su zakinuti suci koji uzastopce dobivaju složenije i dugotrajne predmete jer ne mogu dobiti maksimalan broj bodova.
Mittermayer, na čiji je zahtjev izuzet Ivica Veselić, rekao je, odgovarajući na pitanje o korumpiranosti sudstva, da sumnja postoji zbog količine predstavki i pritužbu na pravosuđe saborskim tijelima i pravobraniteljima. Naravno, kazao je Mittermayer, dijelom takvu sliku kreiraju i mediji koji možda imaju opravdanje jer se kod nas postupci jako dugo vode. Smatra da suci nisu nesposobni ni lijeni već da normativni okvir traži duži period zbog čega se može stvoriti sumnja.
Smiljanić smatra, pak, da je u Hrvatskoj ugrožen ugled pravosuđa i vladavine prava. S obzirom na to da se Smiljanić kandidirala i za sutkinju Vrhovnog suda, rekla je da će razmisliti hoće li povući tu kandidaturu ako je izaberu za predsjednicu Županijskog suda.
Šćekić smatra kako predsjednik suda treba voditi računa da svi suci budu jednako opterećeni u poslu zbog čega se on zalaže za raspodjelu. Kazneni sudac bi, drži Šćekić, morao proći sve faze sudovanja kako ne bi uvijek jedni te isti suci bili opterećeni težim, prvostupanjskim sudovanjem. „Neki suci u istrazi ili na drugom stupnju dočekaju mirovinu, dok se neki cijeli život bave prvostupanjskim postupkom što nije pošteno ni pravedno“, smatra Šćekić.
Turudić, koji je već bio predsjednik suda, rekao je da bi ograničio ovlast odlučivanja Ustavnog suda o ustavnim tužbama protiv odluka svih redovnih i specijaliziranih sudova. Smatra kako se stječe dojam da je taj sud postao posljednja instanca i da se počeo baviti činjenicama. „Kad taj sud ukaže da je povrijeđeno pravo na obrazloženu presudu, oni polemiziraju s činjenicama, a ne s pravom“. Turudić je dodao da nije vidio ni jednu osporenu presudu koja nije bila obrazložena, ali da Ustavni sud pokazuje da nije zadovoljan sa sadržajem obrazloženja, što je korak koji nije smio prijeći.
Tekst se nastavlja ispod oglasa