Dvojni sustav obrazovanja koji ujedinjuje teoretsku i praktičnu nastavu, analiza potreba tržišta rada, povezivanje sustava obrazovanja i tvrtki, uvjet je za smanjenje stope nezaposlenosti mladih koja u Hrvatskoj iznosi više od 40 posto, istaknuto je u srijedu na konferenciji koju su organizirali Ured njemačke Zaklade Konrad Adenauer u Hrvatskoj, Zagrebačka inicijativa i Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora.
Jedan od glavnih razloga niske nezaposlenosti mladih u Njemačkoj leži i u dualnom sustavu obrazovanja koji ujedinjuje teoretsku nastavu i obavljanje prakse, istaknuo je bivši gradonačelnik Stuttgarta i predsjednik Europskog fonda za obrazovanje Wolfgang Schuster.
Mladi u Njemačkoj koji ne misle studirati za vrijeme srednjoškolskog obrazovanja pohađaju nastavu u pravilu dva ili tri dana u tjednu dok ostatak vremena provode u nekom poduzeću na praksi. Na taj su način odmah nakon završetka školovanja u potpunosti osposobljeni za rad, a često po završetku školovanja u toj tvrtki dobiju i posao, rekao je Schuster ističući kako bi takav model preko raznih programa i razmjene trebalo razvijati i u drugim europskim državama u kojima više od 6 milijuna mladih pokušava pronaći posao.
Hrvatska, dodao je, treba reformirati sustav obrazovanja i svojim mladima omogućiti da stječu znanja i vještine potrebne za tržište rada. Mladi ne znaju za što se trebaju školovati, koja se zanimanja traže i zato je na državi, a to se uostalom spominje i u svim strateškim ciljevima EU-a, da se obrazovanje mora približiti realnim potrebama tržišta rada.
Za zapošljavanje mladih u sljedećem petogodišnjem razdoblju Europska komisija osigurala je ogromnih 72 milijarde eura, dakle problem nije u novcu već u dobro utvrđenim strategijama i projektima za smanjivanje nezaposlenosti, a jedan od njih je i dvojni sustav obrazovanja, poručio je Schuster.
Ekonomski stručnjak Mladen Vedriš iznio je podatak da u Hrvatskoj tek 18 posto mladih prema vlastitoj prosudbi bira studij, njih 8 posto zanimanje odabire pod utjecajem roditelja, 4 posto zbog statusa te profesije u društvu. Dakle, ostalih 70 posto na studij se upisuje jer kažu da to žele, a poslije ćemo vidjeti.
Stoga i ne čudi podatak da je dnevno pet tisuća nepopunjenih radnih mjesta dok je na burzi rada više od 300.000 nezaposlenih. I to govori o tom raskoraku između obrazovanja i potrebe tržišta rada koje treba mijenjati, rekao je Vedriš.
Kao pozitivan primjer navedena je Hrvatska obrtnička komora koja se, istaknuto je, ne zauzima već bori za dvojno obrazovanje, no nažalost Vlada taj projekt preuzet od bavarske obrtniče komore nije prepoznala pa se i dalje, bez obzira na potrebe, školuje prekomjerni broj nekih zanimanja, poput frizera, a potrebnih kao što su dimnjačari, zidari, nema dovoljno.
Dok je njemački obrazovni sustav vezan uz efikasnost tržista rada i nisku nezaposlenost u Hrvatskoj struktura nezaposlenih pokazuje sve slabosti hrvatskog obrazovnog sustava. Godinama je zapostavljao proizvodna zanimanja, tako da Hrvatska danas zapravo nema potrebni potencijal takvih radnika za bilo kakav širi investicijski ciklus. Uništavao se i kult rada i razvijala teza kako se u Hrvatskoj ne isplati ništa proizvoditi i da je budućnost u razvoju usluga.
Danas Hrvatskoj nedostaju specijalizirani radnici, majstori određenih struka, koji su pravi nositelji industrijske proizvodnje i bez kojih je nemoguć kvalitetan proizvod, ali i ukupan razvoj, poručeno je s konferencije “Dvojno obrazovanje-Instrument borbe protiv nezaposlenosti mladih”.