Prema istraživanju Europskog zdravstvenog potrošačkog indeksa (EHCI), koji mjeri kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite, hrvatski zdravstveni sustav zauzeo je lani 19. mjesto među 35 europskih zemalja, a u odnosu na lanjske rezultate Hrvatska je na ljestvici pala za tri mjesta.
EHCI analizira zdravstvene sustave 35 zemalja kroz 45 indikatora, prateći područje poštivanja prava pacijenata i njihovu informiranost, dostupnost liječenja, zdravstvene skrbi i lijekova te ishode liječenja.
Hrvatska je 2015. u odnosu na 2014. napravila značajan skok jer je po indikatorima kvalitete i dostupnosti skočila s 23. na 16. mjesto u Europi. Lanije pak osvojila 703 boda, što je na razini 2015. godine, ali je rezultiralo manjim padom na ljestvici među 35 zemalja.
Unatoč tome što je izdvajanje za zdravstvo po glavi stanovnika kod nas skromnije u odnosu na zapadne europske standarde, hrvatsko zdravstvo primjenjuje vrlo napredne i skupe postupke poput transplantacije bubrega, a Hrvatska je u europskom vrhu s približno 50 transplantacija na milijun stanovnika, kaže se u ocjeni.
Najboljima su ocijenjeni zdravstveni sustavi Nizozemske, koja je osvojila 927 od mogućih 1000 bodova i Švicarske s 904 boda, koje su se tako približile maksimalnom ispunjenju kriterija EHCI-a.
Prema analizi EHCI-a, hrvatski pacijenti imaju dobar pristup svom liječniku primarne zaštite i bolničkoj hitnoj službi, ali i probleme s listama čekanja za pojedine dijagnostičke postupke (CT) i operacije, te s dostupnošću novih lijekova za rak, artritis i smanjenje kolesterola u krvi.
Što se tiče ishoda liječenja, u Hrvatskoj je i dalje visoka smrtnost od raka i kardiovaskularnih bolesti, te prisutnost bolničkih infekcija (MRSA), te je slabo razvijena produžena zdravstvena skrb za starije osobe.
Nedovoljno se ulaže u prevenciju bolesti, posebice u borbu protiv visokog krvnog tlaka, pušenja, poticanje fizičke aktivnosti i cijepljenje protiv HPV-a, stoji u izvješću.
Rezultate je prokomentirao ministar zdravstva Milan Kujundžić istaknuvši da će se za dio problema pokušati naći rješenja u ovoj godini. Kad je riječ o novim lijekovima za rak, koji su jako skupi, Kujundžić kaže kako su mogućnosti države da ih osigura pacijentima u trenutnoj situaciji ograničene, a s tim se problemom susreću i mnoge druge zemlje.
Iza Norveške i Švicarske među najbolje ocijenjenim europskim zemljama su Norveška (865 bodova), Belgija (860) i Island (854), a najmanje ocjene s obzirom na kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite dobile su Rumunjska (497), Bugarska (518), Albanija (526), Poljska (564) i Mađarska (575).