Prema pisanju Večernjeg lista Vlada Zorana Milanovića završila je radnu inačicu izbornog programa. Aktualna vlada u programu, navodno, navodi sve što je učinila u proteklim godinama mandata te najavljuje planove koje bi mogla dovesti u slučaju pobjede na parlamentarnim izborima. Večernji također navodi da su u glavnim naglascima programa sudjelovali ministri, uz koordinaciju glavnog voditelja potpredsjednika Vlade Branka Grčića.
Tako se program SDP-a dijeli u sedam točaka: gospodarski rast i poslovna klima, standard i socijala, javni sektor, obrazovanje, infrastruktura, očuvanje okoliša i održivi razvoj, regionalni razvoj i decentralizacija.
Ekonomski stručnjaci nisu impresionirani programom, u stručnoj analizi za tportal.hr, (raz)otkrili su ključne točke u Milanovićevom programu. Prema riječima Željka Lovrinčevića s Ekonomskog instituta radi se samo o popisu ciljeva te “u njemu nema nijedne suštinske reforme koje su sada potrebne: reforme pravosuđa, reforme javne uprave i javnih poduzeća”.
“Nastavak statusa quo koji vodi u siguran bankrot”
Isti ekonomski stručnjak smatra da će stranog kapitala biti sve manje i postavlja vrlo bitno pitanje: “Što će biti s bankarskim sustavom kada država ne bude mogla plaćati obveze?”
Lovrinčević strahuje i za budućnost drugog mirovinskog stupa, i misli da je “nenormalno da pristajemo na društvenu eutanaziju jer će nam se dogoditi raspad sustava ako brzo ne provedemo radikalne reforme.” Zaključak Lovrinčevića sažima se riječima da je program SDP-a “nastavak statusa quo koji vodi u siguran bankrot.”
Profesor na Ekonomskom institutu u Zagrebu Josip Tica također nije oduševljen programom SDP-a, a osvrnuo se i na program HDZ-a. Prema komentaru kojeg je dao tportalu programi i HDZ-a i SDP-a su “klasični izborni” te se o reformama uopće ne govori već se “u programu samo govori o dobitnicima, a nitko se ne pita tko će sve to platiti”.
“SDP je fokusiran na srednju klasu i socijalu, a HDZ obećao je podršku velikom biznisu”, rekao je Tica.
Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.