Europska komisija bez komentara na pismo predsjednice Grabar-Kitarović o poboljšanju mjera na granicama, Erjavec se čudi, Pahor podupire kontrole…

Foto: fah

Europska komisija nema posebnog komentara na pismo hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, ističući da je spremna pomoći svim zemljama članicama u provedbi novih mjera sustavnih provjera na graničnim prijelazima kako bi se ispunili sigurnosni ciljevi uredbe o provjerama i istodobno izbjegli negativni učinci na protočnost prometa, izjavila je u četvrtak glasnogovornica Komisije.

“Nemamo posebni komentar u vezi s pismom. Primili smo ga i odgovorit ćemo na njega”, izjavila je glasnogovornica Mina Andreeva.

Druga glasnogovornica Tove Ernst, zadužena za pitanja unutarnjih poslova i migracija, rekla je da je Komisija u stalnom kontaktu sa svim zemljama članicama i da je spremna pomoći u provedbi te uredbe na najbolji mogući način.

“Tijesno surađujemo sa svim zemljama članicama kako bismo osigurali da se pravila provode što je moguće učinkovitije i na najbolji način i kako bi se izbjegao utjecaj na protočnost prometa. U tu svrhu, na inicijativu Komisije organiziran je 12. travnja sastanak radne skupine za granice na razini stručnjaka.

Komisija je na tom sastanku dala dodatna objašnjenja kako zemlje članice trebaju provoditi ta pravila i postupke koje treba provesti ako zemlja članica želi prijeći na ciljane, umjesto sustavnih provjera na određenim graničnim prijelazima i na ograničeno vrijeme, s tim da se to mora temeljiti na procjeni rizika i ne smije ugroziti ukupnu sigurnost”, rekla je Tove Ernst.

Dodala je da je novi sastanak radne skupine predviđen 28. travnja te da će se raspravljati o svim otvorenim pitanjima vezanim uz provedbu te uredbe.

Na upit postoje li problemi još na nekim granicama osim na hrvatsko-slovenskoj, glasnogovornica Ernst je rekla da nema što dodati onome što je već rekla, da je Komisija u kontaktu sa svim zemljama članicama i da ne vidi potrebu izdvajanja pojedinih dijelova granice.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu je poslala pismo predsjednicima Europskog vijeća, Europskog parlamenta i Europske komisije Donaldu Tusku, Antoniju Tajaniju i Jean-Claudeu Junckeru u kojem je upozorila europske čelnike da je Slovenija načinom primjene strožih kontrola na vanjskim granicama EU-a uzrokovala višesatne zastoje na graničnim prijelazima i pozvala ih da se na granicama Hrvatske i drugih država članica hitno omogući nesmetan protok ljudi i roba, kao i dosad.

Predsjednica je dodala da je takvo postupanje Slovenije “u hrvatskoj javnosti stvorilo dojam ostvarenja neodgovornih najava nekih slovenskih političara kako Slovenija može prema Hrvatskoj poduzeti određene mjere i onemogućiti dolazak turista kao odgovor, svojevrsno sredstvo prisile ili retorzije, na stajalište Hrvatske u vezi arbitražnog postupka koji Hrvatska smatra nepovratno kompromitiranim i iza nas”.

Situaciju nastalu stupanjem na snagu nove uredbe o sustavnim provjerama u relevantnim bazama podataka svih putnika na graničnim prijelazima, komentirao je u četvrtak na sjednici vlade i premijer Andrej Plenković.

On je najavio da će Hrvatska iskoristiti sva moguća sredstva kako bi riješila problem gužvi na graničnim prijelazima i poručio da je stroga primjena europske uredbe o kontroli granica za Hrvatsku “neodrživa”.

“Za Hrvatsku, zemlju koja se priprema za Schengen i želi dati svoj doprinos u borbi protiv terorizma jednostavno je neodrživa ovakva provedba uredbe na granici s članicama EU, čija je članica i Hrvatska”, rekao je premijer na sjednici vlade.

Taj problem “za nas kao turističku zemlju u kojoj turizam ima 18 posto udjela u BDP-u, a i uopće za jedno normalno funkcioniranje prometa i sigurnosti, ne može biti prihvatljiv”, naglasio je Plenković.

Podsjetio je da je zbog gužvi Hrvatska prešla sa sustavne na ciljanu graničnu kontrolu, što je učinila i Mađarska, no ne i Slovenija. “Nastojat ćemo u dijalogu sa slovenskim partnerima da i oni prijeđu na taj režim i da ne dolazi više do ovakvih gužvi”, kazao je Plenković.

“U svakom slučaju iskoristit ćemo sve moguće pravne, institucionalne i političke alate, kroz dijalog u okviru Europskog vijeća, da ovaj problem riješimo”, naglasio je.

Slovenski predsjednik podupire vladu i graničnu policiju u primjeni odredbe

Slovenski predsjednik Borut Pahor podržava slovensku vladu i graničnu policiju u dosljednoj kontroli schengenske granice, priopćio je u četvrtak popodne ured slovenskog predsjednika, u reakciji na pismo hrvatske predsjednice europskim čelnicima, kojim upozorava na potrebu rješenja zaoštrenog graničnog režima sa Slovenijom.

Kako se navodi u Pahorovoj izjavi, dostavljenoj medijima povodom pisma hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović predsjednicima Europske komisije, Europskog vijeća i Europskog parlamenta u vezi s nedavnim kolonama na slovenskim i hrvatskim graničnim prijelazima te povodom novinarskih upita na tu temu, Pahor podržava odluku vlade da provede europsku uredbu namijenjenu sigurnosti i jačanju nadzora na schengenskoj ranici prema Hrvatskoj, o čemu su njegova stajališta bila izražena i do sada.

“U svim predsjednikovim izjavama pa i u njegovu govoru parlamentu u studenom 2015. (povodom izbjegličke krize) predsjednik je naglasio da se granica najintegriranijih članica Europske unije ne smije pomaknuti s naše južne granice na našu sjevernu granicu na Karavankama (s Austrijom)”, pojasnili su u Pahorovu uredu.
Pahor je u izjavi ponovo naglasio da je ostanak Slovenije u eurozoni i Schengenskom prostoru slovenski nacionalni odnosno državni interes “od stretegijskog značenja”.
Istodobno, Pahor navodi da podržava napore vlada Slovenije i Hrvatske da u međusobnom dijalogu donesu sve odgovarajuće mjere za brži protok putnika na granici onoliko koliko im dopušta europska uredba, rečeno je u kabinetu slovenskog predsjednika.
Prije toga, Pahora je da reagira na pismo hrvatske predsjednice pozvao ministar vanjskih poslova Karl Erjavec.
Erjavec je na konferenciji za novinare kazao da su u pismu predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i neistine kojima se sugerira da su slovenske striktne mjere kontrole schengenske granice povezane s Erjavčevim nedavnim izjavama o problemima koji bi se mogli pojaviti s turistima u turističkoj sezoni u Hrvatskoj, ako se do tada ne riješi granični prijepor očekivanom presudom sudaca u arbitraži koju Slovenija očekuje uskoro.
Erjavec je kazao da se njegovom izjavom u Hrvatskoj manipuliralo i da je zloupotrebljena te da u njegovoj izjavi nije bilo prijetnji blokadom na granici za vrijeme turističke sezone.
Provođenje europske uredbe o graničnoj kontroli nema nikakve veze s arbitražom, naveo je u izjavi slovenski predsjednik te dodao da “u svjetlu očekivane odluke Arbitražnog suda” nastoji da odnosi dviju država ostanu “dobrosusjedski i prijateljski”, kakvi su i bili.

Erjavec “začuđen” pismom hrvatske predsjednice Tusku, Tajaniju i Junckeru

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je u četvrtak da je “začuđen” nekim navodima iz pisma hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović predsjednicima Europskog vijeća, Europskog parlamenta i Europske komisije Donaldu Tusku, Antoniju Tajaniju i Jean-Claudeu Junckeru, jer je njima krivnju za zastoje na graničnim prijelazima između Slovenije i Hrvatske zbog izmjena u schengenskoj uredbi pripisala Sloveniji.

“Odlučno odbacujem svaku krivnju Slovenije za zastoje na granici, Slovenija samo ispunjava schengensku uredbu”, kazao je slovenski ministar na konferenciji za novinare nakon sjednice vlade, reagirajući na pisma kojima je hrvatska predsjednica čelnike europskih institucija upozorila da je Slovenija svojim načinom primjene strožih kontrola na vanjskim granicama EU-a i Schengena uzrokovala višesatne zastoje na graničnim prijelazima, te da se to može negativno odraziti na hrvatski turizam i gospodarsku aktivnost općenito.
Erjavec je ustvrdio da je u navodima iz pisma hrvatske predsjednice mnogo netočnosti i da je time razočaran pa očekuje da će to hrvatskoj predsjednici reći i slovenski predsjendik Borut Pahor koji se s njom često sastaje na neformalnim susretima.
Slovenija kao članica Schengenskog područja, što Hrvatska još nije, mora poštovati izmjene schengenske uredbe koja je namijenjena jačanju sigurnosti, a u doba kad su se izmjene donosile na vrijeme je upozoravala na njene nedostatke i probleme koje može izazvati na granici, ali te primjedbe nisu bile uvažene, kazao je slovenski šef diplomacije.
Istodobno, Erjavec je odlučno odbio sugestije kako je schengenske propise i striktne kontrole na slovensko-hrvatskim graničnim prijelazima zapravo anticipirao jednom svojom izjavom u kojoj je najavio da će hrvatska turistička sezona možda biti ugrožena ako Hrvatska ne pristane na odluku arbitražnih sudaca koju Slovenija očekuje još ove godine.
“Nikad nisam prijetio blokadom turista koji idu u Hrvatsku i odbacujem aluzije da su pooštrene kontrole zbog toga. Moja izjava je u Hrvatskoj bila zlorabljena kako se često događa”, kazao je Erjavec, te dodao da gužve na granici nemaju veze s arbitražom nego sigurnošću.

Odgovarajući početkom siječnja, u emisiji slovenske televizije Studio City, na pitanje o tome što će se dogoditi ako odluka arbitražnog suda stigne uoči turističke sezone, kada i mnogo Slovenaca odlazi na hrvatsku obalu, rekao da će ono što će se u tom slučaju dogoditi “sigurno više naštetiti Hrvatskoj”. “Mislim na one koji će iz Austrije i Njemačke preko Slovenije putovati u Hrvatsku. Ako to pitanje još bude otvoreno i ako arbitražna odluka ne bude implementirana, bit će teškoća i već sam rekao da se ta stvar neće lako riješiti”, kazao je tada slovenski šef diplomacije.

Erjavec je danas, međutim, opet ponovio stajališta Ljubljane koja ne prihvaća hrvatsko stajalište da je arbitraža o granici zbog postupaka Ljubljane nepovratno kompromitiran proces i da treba pristupiti razgovorima o alternativnom mirnom rješenju spora.
“Čudi me da predsjednica jedne od članica Unije govori da ona neće poštovati arbitražni sporazum koji je validan i na snazi. Arbitražni sud je odlučio da se postupak arbitraže nastavlja, a odbijanje arbitraže je vrlo neeuropsko ponašanje”, kazao je Erjavec.
Po njegovim bi riječima bilo najbolje da je i Hrvatska članica Schengena, ali po njegovoj ocjeni za sada ne ispunjava kriterije, dok Slovenija mora striktno primjenjivati novu schengensku uredbu jer to od nje zahtijevaju i druge zemlje Schengenskog područja, a u suprotnome bi, tvrdi on, mogla ispasti iz Schengena.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hina