Site icon narod.hr

Europska komisija Hrvatskoj: Bez odlučne akcije, javni dug mogao bi dosegnuti 93 posto BDP-a

epa04995390 Croatian Prime Minister Zoran Milanovic (L) is welcomed by European Commission President Jean-Claude Juncker (R) at the start of a small summit of leaders to discuss refugee flows along the Western Balkans route, at EU Commission headquarters in Brussels, Belgium, 25 October 2015. President Juncker convened the leaders of the countries concerned and most affected by the emergency situation along the Western Balkans route. The aim of the summit is to improve cooperation and step up consultation between the countries along the route and decide on pragmatic operational measures that can be implemented immediately to tackle the refugee crisis in that region. EPA/STEPHANIE LECOCQ

Europska komisija u četvrtak je povisila procjenu hrvatskog gospodarskog rasta za ovu godinu na 1,1 posto u odnosu na prognoze iz svibnja kada je očekivala rast od 0,3 posto, ali je pozvala na provedbu strukturnih reformi kako bi se zaustavio rast javnog duga.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Europska komisija je u četvrtak objavila jesenske ekonomske prognoze za ovu, sljedeću i 2017. godinu, koje uključuju podatke o kretanju BDP-a, inflaciji, zaposlenosti, proračunskom deficitu i javnom dugu u zemljama članicama, kandidatskim zemljama i glavnim trgovačkim partnerima Europske unije.

Nakon ovogodišnjeg rasta od 1,1 posto, sljedeće godine rast BDP-a bi trebao ubrzati na 1,4, posto, a 2017. godine na 1,7 posto .

“Današnje prognoze pokazuju da bi hrvatsko gospodarstvo trebalo ponovno rasti nakon šest godina recesije. Ekonomske prognoze Komisije predviđaju rast od 1,1 posto BDP-a ove godine, s ubrzanjem na 1,7 posto 2017. godine, zahvaljujući većoj vanjskoj potražnji glavnih hrvatskih trgovačkih partnera i većoj domaćoj potražnji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Moramo pojačati temelje gospodarstva kroz strukturne refome

U okruženju usporavanja globalne ekonomije, od iznimne je važnosti pojačati temelje gospodarstva kroz strukturne refome i smanjenje vrlo visokog javnog duga koji bi, bez odlučne akcije, mogao dosegnuti skoro 93 posto BDP-a 2017. godine”, rekao je potpredsjednik Komisije zadužen za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis.

Rast gospodarstva na razini EU-a trebao bi se ove godine malo ubrzati na 1,9 posto s prošlogodišnjeg 1,4 posto. U svim zemljama članicama, Komisija predviđa ove godine rast BDP-a osim u Grčkoj, gdje bi gospodarstvo trebalo pasti za 1,4 posto. Najveći rast trebala bi imati Irska, 6 posto, zatim Malta 4,3 posto te Poljska i Rumunjska po 3,5 posto. Vrlo skroman rast trebale bi imati Finska, 0,3 posto, Austrija 0,6 posto i Italija 0,9 posto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Nakon šest godina recesije, hrvatsko gospodarstvo bi trebalo napokon rasti, 2015. godine za 1,1 posto, nakon što je zaustavljeno smanjenje domaće potražnje, a izvoz nastavlja snažno rasti. Procjenjuje se ubzranje rasta na 1,7 posto 2017. godine na temelju boljeg povlačenje europskih fondova”, navodi Komisija.

Odluka o konverziji kredita iz franka u eure vjerojatno će imati mali pozitivni utjecaj na potrošnju

Dugogodišnja kriza imala je veliki učinak na hrvatsko gospodarstvo – ekonomija je u drugm kvartalu 2015. bila za otprilike 12 posto slabija u odnosu na isti kvartal 2008. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Dobra turistička sezona trebala bi dati pozitivan doprinos rastu BDP-a u trećem kvartalu, ali neizvjesnost prije izbora vjerojatno će usporiti aktivnosti prema kraju godine, stoga se očekuje da će rast za ovu godinu dosegnuti 1,1 posto”, dodaje Komisija.

Komisija ističe da će nedavna odluka o konverziji hipotekarnih kredita iz švicarskog franka u eure vjerojatno imati mali pozitivni utjecaj na potrošnju, jer su kućanstva i dalje suočena s pritiscima ka smanjenju duga. Gubitci banaka trebali bi rezultirati smanjenjem reinvestirane dobiti, a očekuje se negativan efekt na javne financije.

Komisija predviđa blagi pad stope nezaposlenosti, ali povećanje javnog duga

Usporavanje gospodarskih aktivnosti na rastućim tržištima trebalo bi imati samo ograničen i neizravan učinak na hrvatsko gospodarstvo. Komisija procjenuje malo sporiji rast robnog izvoza, za 4,9 posto 2016. godine i 5,6 posto 2017. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Komisija procjenjuje rast izvoza roba i usluga za 8,8 posto ove godine, s prošlogodišnjiih 6,3 posto. Sljedeće godine ukupni izvoz bi trebao rasti 4,1 posto, a 2017. za 4,5 posto. Uvoz bi trebao rasti ove godine 7,2 posto, sljedeće 4,1 posto i 2017. godine 4,6 posto.

Komisija predviđa blagi pad stope nezaposlenosti, s prošlogodišnjih 17,3 posto na 16,2 posto ove godine, sljedeće godine na 15,6 posto, a 2017. godine na 14,7 posto.

Proračunski deficit trebao bi s prošlogodišnjih 5,6 posto BDP-a ove godine pasti na 4,9 posto, a sljedeće na 4,7 posto te 2017. godine na 4,1 posto. Javni bi dug, pak, prema procjenama EK, do kraja ove godine trebao porasti na 89,2 posto BDP-a, iduće bi godine mogao dosegnuti 91,7 posto, a u 2017. godini 92,9 posto BDP-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE
Exit mobile version