Eva Kirchmayer-Bilić o pasionskoj baštini, skladateljima koji su ‘zaboravljeni’, radu sa studentima..

Foto: Narod.hr

Gošća 55 minuta kod Željke Markić bila je Eva Kirchmayer-Bilić, pijanistica, profesorica na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i urednica glazbene rubrike u tjedniku za kulturu ‘Hrvatsko slovo’.

O pasionskoj baštini – zašto je važna za kulturu u Hrvatskoj

“Prošle godine sam preuzela vodstvo organizacije pasionske baštine. Pasionska baština održava se već 30 godina, od Domovinskog rata. To je poruka duhovne i kulturne obrane Hrvatske.

Još kao studentica sam bila prisutna na prvim svečanostima te sam ostala zadivljena pučkim pjevačima. Nekoliko puta sam i sama nastupala”, kazala je Kirchmayer-Bilić.

Ove godine su napravili veliki program koji obuhvaća cijelu korizmu.

“Započeli smo okruglim stolom 4. ožujka. Želja mi je bila okupiti sve dosadašnje suradnike i upoznati ih. Glazba je moje područje i tu mogu procijeniti, probrati, ponuditi i motivirati kolege glazbenike da odaberu određene skladbe i uvrste ih u program. Dobili smo jako puno ponuda zainteresiranih kolega glazbenika sa željom da nastupaju na pasionskoj baštini. Nekoliko smo ih morali i odbiti.

Ključno poslanje pasionske baštine je čuvanje baštine i promicanje vjerske i kulturne poruke Kristove smrti i uskrsnuća. Namjera programa pasionske baštine je skinuti sve povijesne naslage koje su se nataložile s vremenom i to ponuditi mladim ljudima kao pomoć u razumijevanju sebe samih i svijeta oko njih. Tijekom ovih 30 godina pasionsku baštinu su nastojali zabraniti, proganjali su je. Glazba je bačena u bunar. No, zahvaljujući krunici, kamenu i ženama koje su svoju djecu slale na školovanje opstala je tradicija. Još uvijek postoje mjesta koja to čuvaju i koja, usprkos svemu, ne posustaju”, objasnila je.

O skladateljima koji su „zaboravljeni“

“U doba komunizma izvođenje određenih autora bilo je zabranjivano, kao i bavljenje određenom vrstom glazbe. Postojali su podobni i nepodobni umjetnici. I sama imam iskustvo otkrivanja vrhunskih glazbenika i njihovih djela koji nisu poznati. Kroz svoje djelovanje sam nesvjesno došla do nekih nota i glazbenih imena. Znala sam se pitati zašto to nisam nigdje učila tijekom školovanja.

Moja teta je prvi naraštaj Instituta za crkvenu glazbu. Časopis „Sveta Cecilija“ je uvijek bio u našoj kući. Od malena sam ga prelistavala i ostale su mi neke slike, naslovi i imena. Tijekom glazbenog školovanja nisam nigdje naišla na ta imena. Nakon školovanja i kroz svoj rad počela sam istraživati ta imena i uvidjela kolika je zapravo veličina u njima. Primjerice Matija plemeniti Ivšić. Sisački glazbenici, Tihana Herceg i Margareta Klobučar, su snimili njegove skladbe. Pokojni Joško Lešaja bio je na promociji tog CD-a. Prišao mi je u suzama i rekao kako cijeli život pjeva, a nije znao za ova djela. Pitao se kako je to moguće. Takvih glazbenika imamo na desetke”, rekla je.

Prošlog prosinca je s kolegicom Nikolinom Pinko i sestrom Anom snimila master sa skladbama hrvatskih skladatelja koji su zaboravljeni. Objava mastera je u pripremi.

“Imamo glazbenike poput Kamila Kolba, Anselma Canjuge i Matije Ivšića koji su svoje najbolje godine proveli u zatvoru spriječeni da djeluju na području glazbe. Optužbe protiv njih su osmišljene od pripadnika ustaškog režima. Po izlasku iz zatvora bili su slabi i bolesni pa su vrlo brzo i umrli. Došla sam do kajdanke u kojoj je Canjuga olovkom pisao svoje skladbe. Prije dvije godine na pasionskoj baštini sam izvela nekoliko tih skladbi. To je za mene bilo jako emotivno iskustvo”, ustvrdila je Kirchmayer-Bilić.

Rad sa studentima i glazba u obitelji

“Rad sa studentima mi je veliko zadovoljstvo. Razmišljam na način da će studenti tijekom 5 godina studija možda provesti više vremena sa mnom na akademiji nego sa svojom obitelji i onda postupam u skladu s tim razmišljanjem. Zanimljivo mi je gledati ih plahe i uplašene na prvoj godini, a onda kao zrele osobe na pozornici. To je zaista sreća. Odnos s njima prerasta u kasnija prijateljstva i ostvaruju se zajedničke suradnje. To je stvarno nešto posebno.

Potječem iz obitelji glazbenika. Sjećam se kako je moja nona po mami jako lijepo pjevala. Mama je bila učiteljica harmonike. Tata je strašno volio glazbu. Svirao je jazz i popularnu glazbu. Radio je kao inženjer kemije. Često je bio žalostan što se nije životno opredijelio za glazbu. Sestra i ja se bavimo glazbom. Tete su se isto bavile glazbom. Moj djed po tati je svirao pjevajuću pilu i violinu. Moj muž je glazbenik. Zajedno smo od prve godine akademije. Majka sam četvero djece od kojih je dvoje glazbenika”, zaključila je.

Želite se pretplatiti (besplatno) na kanal?

Ako želite pratiti podcast “55 minuta kod Željke Markić” i dobivati obavijesti o novim objavama možete se pretplatiti na kanal.

Koraci za aktiviranje (besplatne) pretplate:

  1. Prijavite se na YouTube na računalu.
  2. Otvorite videozapis na kanalu na koji se želite pretplatiti.
  3. Ispod playera videozapisa kliknite Pretplati me(Subscribe)

Kad se pretplatite na kanal, svi novi videozapisi koje taj kanal objavi prikazat će se u vašem feedu Pretplate i dobivat ćete obavijesti kad kanal na koji ste pretplaćeni objavi novi sadržaj.

Svaka pretplata na kanalu na Youtubeu je automatski besplatna.

>(VIDEO) Pogledajte premijeru podcasta Željke Markić i predbilježite se za nove emisije

Što ćete time dobiti?

Na feedu pretplata koji je dostupan na mobilnim uređajima i računalima prikazuju se svi videozapisi nedavno preneseni na kanale na koje ste pretplaćeni.

Ako želite dobivati sve obavijesti s kanala na koji ste pretplaćeni, dodirnite zvonce za obavijest

Zvonce će se tada promijeniti u zvonce koje zvoni i tako pokazati da ste odabrali sve obavijesti.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.