Za manje od tri tjedna započinje popis stanovništva u Republici Hrvatskoj. Za to se priprema oko 8000 popisivača koji će od 27. rujna do 17. listopada popisivati stanovništvo ‘na terenu’, ali građani će već od 13. do 26. rujna moći pristupiti samostalnom popisivanju putem elektroničkog sustava e-Građani.
> Popis stanovništva: 11 pitanja i odgovora
Podsjetimo, potrebno je ispuniti čak 16 stranica podataka. Najprije uz podatke o vašoj adresi stanovanja treba dodati ime, prezime, spol, datum rođenja, ime oca, majke i bračnog druga, imate li djece i koliko.
Narod.hr poslao je dodatna pitanja u Državni zavod za statistiku te prenosimo njihove odgovore:
1. Na temelju koje se baze podatka za sve članove kućanstva radi popis 2021.?
Popis stanovništva se ne radi prema nikakvoj bazi jer je to sveobuhvatno istraživanje a ne istraživanje na bazi uzorka.
2. Što se smatra stalnim stanovnikom Hrvatske?
U skladu s međunarodnim standardima, stalnim stanovnicima naselja Popisa smatraju se:
– osobe koje u naselju Popisa imaju prijavljeno prebivalište
– osobe koje u naselju Popisa nemaju prijavljeno prebivalište, a izjavile su da se smatraju stalnim
stanovnicima naselja Popisa jer nemaju kućanstvo u nekome drugom naselju Republike Hrvatske ili u
inozemstvu
– osobe koje studiraju u naselju Popisa i tu žive u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici
– osobe u institucionalnim kućanstvima
– osobe na trajnom smještaju u kućanstvu (udomiteljska obitelj)
– osobe bez stalne adrese (beskućnici).
2. Tko se sve popisuje u popis stanovništva 2021. (državljani RH, stranci, azilanti…?)
Zakonom o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u RH je propisano da se popisuju fizičke osobe koje su državljani Republike Hrvatske, strani državljani i osobe bez državljanstva koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj te osobe koje u referentnom trenutku Popisa imaju boravište u Republici Hrvatskoj.
4. Je li uvjet za upis osobna iskaznica?
Ne.
5. Upisuju li se i osobe koje po nekom pravu imaju boravak u Hrvatskoj, ali nemaju osobnu iskaznicu?
Da.
6. Hoće li se i kako popisivati migranti/azilanti u prihvatnim centrima?
Hoće, kao institucionalna kućanstva u kolektivnim stanovima.
7. Znaju li popisivači strane jezike ako popisuju domaćinstva u kojima žive isključivo stranci nastanjeni u Hrvatskoj i koji ne znaju hrvatski jezik – poput domaćinstava uz Jadransku obalu gdje su se doselili Nijemci, Talijani, Francuzi…
Popisnica se ispunjava isključivo na hrvatskom jeziku i latiničnim pismom. Popisivač može dati na uvid pripadnicima nacionalnih manjina popisne upitnike na njihovom jeziku.
8. Zašto se važno odazvati popisu stanovništva i koje su sankcije za one koji to odbiju?
Važno je odazvati se Popisu kako bi dobili što točnije podatke o popisnim jedinicama: osobama, kućanstvima i stanovima.
Članak 46. Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova 2021 glasi:
Novčanom kaznom od 2000,00 do 5000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako:
– odbije dati podatke o popisnim jedinicama iz članka 9. ovoga Zakona (članak 10. stavak 1.)
– prilikom davanja odgovora na pitanja u Popisu da netočne podatke (članak 10. stavak 2.)
– prilikom davanja odgovora na pitanja u Popisu da nepotpune podatke (članak 10. stavak 2.).
Članak 47.
Novčanom kaznom od 3000,00 do 7000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba – popisivač ili druga osoba ovlaštena za Popis ako u popisni upitnik unese podatke različite od iskaza osobe koja daje podatke, zaključuju iz DZS-a.
Popisivači iz redova etničkih skupina
Zadnji Popis stanovništva održan je 2011. godine i na temelju tog popisa one nacionalne manjina zastupljene s više od 5% u općinama i gradovima imaju dodatna prava.
> Popis stanovništva počinje u rujnu: Popisivači vas ne smiju tražiti osobnu iskaznicu
Iako će svih 8000 popisivača zasigurno paziti na obdržavanje epidemioloških mjera, ipak ćemo ih razlikovati prema – etničkoj pripadnosti. Naime, u područjima gdje jedna nacionalna manjina čini većinski dio stanovništva, popisivači će dolaziti iz redova te etničke skupine. Povlastica je to – nezabilježena u praksi ikoje druge zemlje – kojom je Vlada Andreja Plenkovića, kako upozoravaju oporbeni političari, uvjetovala rad Državnog zavoda za statistiku na zahtjev Milorada Pupovca.
“Takvo što ne postoji niti u jednoj drugoj zemlji. To je očita posljedica najobičnije političke trgovine”, rekao je doc. dr. sc. Šterc u razgovoru za Narod.hr.
U razgovoru je naglasio da se uopće ne može govoriti o pojmu nacionalnih manjina. “Nacionalnost može biti samo jedna, a građani jedne zemlje mogu biti pripadnici različitih etničkih skupina pa onda tako treba i govoriti”, pojasnio je Šterc.
Plenkovićevo udovoljavanje Pupovčevim zahtjevima
Podsjetimo, Milorad Pupovac 28. veljače 2020. godine iznio je zahtjev da popisivači srpske manjine budu isključivo Srbi. HDZ-ov Branko Bačić to je i potvrdio, izjavljujući kako će Državni zavod za statistiku u potpunosti udovoljiti Pupovčevu zahtjevu, te će u lokalnim sredinama, gdje Srbi imaju većinu, popisivači biti pripadnici te manjine. “Zavod će voditi računa da na područjima gdje su koncentrirani pripadnici nacionalnih manjina popisivači dolaze iz redova nacionalnih manjina”, rekao je tada Bačić.
Na izjašnjavanje pozivaju i pripadnici bošnjačke manjine
Ujedinjene bošnjačke organizacije su predstavile kampanju “Ja sam Bošnjak!” i pozvale pripadnike te manjine da se na popisu stanovništva izjasne Bošnjacima koji govore bosanskim jezikom jer tako stječu građanska i politička prava zagarantirana Ustavom RH.
– Pozivamo sve pripadnike bošnjačke nacionalne manjine koji žive u Republici Hrvatskoj da se na predstojećem popisu stanovništva koji kreće od ponedjeljka izjasne kao Bošnjaci koji govore bosanskim jezikom kao svojim materinskim jezikom, poručio je predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba Armin Hodžić na konferenciji za novinare koju je prenio HRT.
Hodžića navodi da je problem što se određeni broj ljudi na popisu stanovništva izjašnjava kao Muslimani s velikim “M”, što kao nacionalna manjina u Republici Hrvatskoj nije priznato i samim time “ti ljudi nemaju pravo konzumirati sva prava nacionalnih manjina koja bi im inače pripadala kada bi se izjasnili kao Bošnjaci“.
Hodžić je naveo podatak da se na zadnjem popisu stanovništva iz 2011. oko devet i pol tisuća ljudi izjasnilo kao Muslimani s velikim “M”, a više od 31.000 kao Bošnjaci.
– Kada bismo te brojke spojili dobili bismo puno konkretniji i točniji statistički podatak o broju Bošnjaka koji žive na području Republike Hrvatske, istaknuo je Hodžić.