Ministrica socijalne politike i mladih Bernardica Juretić nakon sjednice Vlade 27. srpnja progovorila je o razlozima odustajanja od mjere od 1000 eura za rođenje djeteta.
“Spomenuti prijedlog bio je zamišljen kao pomoć ili motivacija za svako novorođeno dijete, za što su bila i predviđena sredstva u proračunu od 100 milijuna kuna, zakon je bio pripremljen i poslan u Vladu” naglasila je ministrica Juretić.
Nadalje, pojasnila je, kako je postojala mogućnost i donošenja uredbe sa zakonskom snagom, ali prema važećem zakonu uredba bi vrijedila samo mjesec dana, stoga je odlučeno da se donese zakon nakon izbora kojim će biti obuhvaćena sva djeca rođena od 1. rujna 2016. godine.
Ministrica Juretić odgovarajući na upite novinara istaknula je da nije riječ o populističkoj mjeri, o toj mjeri se govorilo puno, predlagalo se donošenje uredbe, međutim daljnjim konzultacijama utvrđeno je da zakon koji će biti donesen nakon izbora moći će se primjenjivat retroaktivno.
Tko savjetuje ministricu?
Zakon o ovlasti Vlade Republike Hrvatske omogućuje da se uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora (Narodne novine, br. 102/15)
U članku 1. daje Vladi redovitu ovlast donošenja uredaba sa zakonskom snagom do 15. rujna 2016., ali članak 2. glasi:
“Iznimno od odredbe članka 1. ovoga Zakona, ovlašćuje se Vlada Republike Hrvatske da u razdoblju od dana raspuštanja ili isteka mandata Hrvatskoga sabora pa do dana prvog zasjedanja novoizabranog Hrvatskoga sabora uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, osim onih pitanja koja prema Ustavu Republike Hrvatske može uređivati samo Hrvatski sabor i donošenja ili izmjena državnog proračuna te propisivanja poreza.”
Dakle, uopće nije točno da bi “uredba vrijedila samo mjesec dana”.
Ako su u proračunu predviđena i osigurana sredstva, što priječi donošenje uredbe sa zakonskom snagom po toj osnovi?
Novi saziv Sabora može tu uredbu potvrditi i pretočiti u zakon.
Ovom odlukom ministrica Juretić izigrala je jedno od glavnih predizbornih obećanja i zadaća svojega Ministarstva.
Pronatalitetna mjera?
Za Ministarstvo socijalne politike i mladih ove je godine iz proračuna bilo namijenjeno 4,7 milijardi kuna.
Ministrica Bernardica Juretić proteklih mjeseci redovito je ponavljala da će novca za mjeru od 1000 eura za svako novorođeno dijete biti.
Mjera od 7500 kuna za svako novorođeno dijete bila je jedno od glavnih HDZ-ovih predizbornih obećanja.
Juretić je naglasila i kako pronatalitetna politika znači nešto mnogo šire od spomenute mjere te su potrebni mnogo širi zahvati ako se želi promijeniti demografska slika Hrvatske.
Ministrica Juretić potvrdila je da je 1. rujan navjerojatniji datum početka isplate 1000 eura za svako novorođeno dijete. No, taj novac neće dobiti baš svako novorođenče u Hrvatskoj.
“Poanta jest da se daje za svako novorođeno dijete, ali mislim da bi bio apsurd da se mi idemo razbacivati jer netko tko ima možda milijune njemu će 1000 eura doći da počasti prijatelje kad mu se rodi dijete. Za razliku od drugih kojima će tih 1000 eura itekako dobro doći da nekoliko mjeseci žive ili kupe svu opremu koja im je potrebna za novorođenče”, objasnila je Juretić za Dnevnik Nove TV.
Cilj mjere je, kaže ministrica Juretić, više novorođene djece i zadržavanje obitelji u Hrvatskoj.
Za ovu je mjeru u proračunu osigurano 100 milijuna kuna, koji se ove godine neće iskoristiti za demografsku politiku.
Na koncu se tih 7500 kuna umjesto na tek jednu od od pronatalitetnih mjera svelo zapravo na socijalnu pomoć, a čak se i od nje odustalo pod izgovorom da bi “uredba vrijedila samo mjesec dana”.
Postoje puno bolje odluke s kojima bi vlast mogla popraviti bar neke stvari u katastrofalnoj i bezidejnoj demografskoj politici. A sustav ne čini se baš ništa.
Demografi jednoglasni – takva mjera nije populacijska politika!
Demograf prof. dr. Anđelko Akrap za Večernji list istaknuo je da se nalazimo “u katastrofalnoj demografskoj situaciji, veliki prostori ostali su bez stanovništva i Hrvatska mora oblikovati populacijsku politiku, a ne svoditi naknadu od 1000 eura na socijalnu pomoć. To znači da Vlada odustaje od populacijske politike, što je neshvatljivo. Ne mogu shvatiti to odustajanje, kao da na vlasti nisu svjesni problema jer, ako se ne mogu pronaći sredstva za djecu, to znači da je Hrvatska prepuštena izumiranju. Nije to kritika ministrice, nego onih koji odlučuju i koji nisu svjesni da snose odgovornost za demografsku budućnost zemlje. Sve što je izgovoreno u predizbornoj kampanji ispada da nije bilo iskreno. Očito ljudi koji bi trebali odlučivati o koncipiranju demografske politike nemaju problem koji tišti mlade i niže socijalne slojeve koji muku muče s kreditima, nezaposlenošću i s tim kako prehraniti djecu”, govori Akrap.
I prije je isticao da ni 1000 eura za svako dijete, što je dobrodošla mjera, neće dati rezultate bez niza mjera poput rješavanja stambene problematike mladih, izmjene radnog zakonodavstva koje će olakšati mladim obiteljima usklađivanje poslovnog i obiteljskog života, rješavanja egzistencijalnih problema mladih, pojašnjava demograf Akrap.
“Kad su vladajući već došli u tu situaciju, to davanje naknade od 1000 eura ovisno o imovinskom cenzusu čista je socijalna mjera i neka je vladajući tako i nazovu jer to nije mjera populacijske politike. Demografska revitalizacija zemlje i stimuliranje rodnosti ne mogu biti stavljeni u okvire socijalnih programa. Cijela klima u društvu mora se promijeniti i niz zakona i mora se reći na razini Vlade da žele demografsku revitalizaciju zemlje i tako posložiti resore u Vladi”, ističe za Večernji list dr. sc. Stjepan Šterc, profesor sa zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta
“Populacijska politika mora biti temelj gospodarskog razvoja i, dok se ne naprave izmjene Zakona o Vladi koji regulira djelokrug ministarstva i dok se demografskom problematikom ne počne baviti samostalan resor pri Vladi, ništa se neće promijeniti”, upozorava demograf Šterc.
“Moramo prije svega dati sigurnost mladim obiteljima i mladim osobama u hrvatskom društvu. Često me pitaju otkud novac. S kolegicom sam napravio istraživanje i vidjeli smo da nam za to treba 3-4 % državnog proračuna, to je na razini 4 do 5 milijardi kuna godišnje. Čak sam išao na razgovor u Ministarstvo financija. Svi su me uvjeravali da 10 % proračuna, to je oko 12 milijardi kuna, može se preusmjeriti negdje, a neće se ni osjetiti. To primjerice kaže pomoćnik ministra financija. Po ministarstvima postoji čitav niz izdvajanja za materijalne troškove”, istaknuo je demograf Stjepan Šterc gostujući u HRT-ovoj emisiji govoreći o demografskom stanju u Hrvatskoj i pronatalitetnoj politici.
Šterc je naveo kako je preduvjet pronatalitetne politike društvena, pravna, financijska i stambena sigurnost, što se može postići s 4-5 milijardi kuna godišnje, o čemu više možete pročitati OVDJE.
Tekst se nastavlja ispod oglasa