Čitanjem imena žrtava nasilja na zagrebačkom Trgu kralja Tomislava u s “pet do 12” počeo je središnji prosvjed #Spasi me, kojemu je cilj iskazati solidarnost sa žrtvama nasilja u obitelji te od države zatražiti da ih adekvatno zaštiti. Prosvjedu se pridružio i premijer Andrej Plenković, koji je ovu priliku iskoristio da se pohvali prošlogodišnjom ratifikacijom Istanbulske konvencije.
Prosvjed je organiziran nakon što je početkom ožujka glumica i scenaristica Jelena Veljača na Facebooku otvorila grupu nazvanu #Spasime. Veljača je putem društvene mreže pozvala građane na prosvjed za sve one koji nisu spašeni od nasilja u obitelji, a prosvjed i grupa potaknuti su zločinom na Pagu gdje je otac s balkona bacio svoje četvero djece.
“Moje je mišljenje da nasilje treba prije svega tretirati kao kazneno djelo, imati strože kazne, jer ćemo jedino na taj način moći smanjiti taj fenomen koji je zaista krupan u društvu”, izjavio je Plenković novinarima na prosvjedu, za koji je rekao kako ga ne smatra prosvjedom, nego inicijativom koju podupire.
Podsjetio je kako je lani na Dan žena, 8. ožujka najavio ratifikaciju Konvencije Vijeća Europe o zaštitu žena od nasilja i nasilja u obitelji, te da su tada glavni argumenti koje je s punim uvjerenjem zagovarao kao predsjednik Vlade bili vrlo slični ovima s današnjeg okupljanja na zagrebačkom Trgu kralja Tomislava.
Plenković: Nasilje u obitelji prvi istinski problem tkiva našeg društva
“A to je taj fenomen koji se događa svaki dan, koji se događa mnogim ženama, koji se događa mnogoj djeci, što je i prvi istinski problem tkiva našeg društva, Mi smo prošle godine, nažalost, gotovo jednaku pozornost dali raspravi, pa i svojevrsnoj konfrontaciji oko koncepta rodne ideologije, što je po mom dubokom uvjerenju podredno pitanje. Ovo je pravo pitanje”, naglasio je.
Ponovio je i pet glavnih poruka koje je uputio na saborskoj raspravi vezano uz ratifikaciju spomenute konvencije, a kojima je dao do znanja da Vlada u taj proces sprječavanja nasilja u obitelji i zaštite žrtava ide primjenjujući europske mehanizme.
Kao prvi od ciljeva naveo je jačanje prevencije, dakle sprječavanja nasilja, zatim strože kažnjavanje počinitelje nasilja, potom pružanje potpore i skrbi za žrtve više nego što je danas, jačanje svih institucija uključenih u ovaj problem, kako centara za socijalnu skrb, tako i kada je riječ o policiji, pravosudnim tijelima, zdravstvenim, obrazovnim institucijama, i to njihovim financijskim i jačanjem kapaciteta. Kao peti cilj naveo je senzibiliziranje, odnosno “napor prema javnosti”.
“Ministru Bošnjakoviću naložio sam pripremu izmjena Kaznenog zakona kako bi se pooštrile kazne”
Ono što u ovom trenutku vidi, tvrdi Plenković, je da se jako puno radi na razini resora te je stoga, prije ovoga skupa, razgovarao sa svim relevantnim ministrima, a ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću naložio je da pripremi odgovarajuće izmjene Kaznenog zakona kako bi se pooštrile kazne te da policija, kad god za to postoji mogućnost, djela nasilja kvalificiraju kao kazneno djelo, a ne prekršaj .
Ministarstvo socijalne politike i ministrica Nada Murganić, dodao je, nastavit iće s protokolom koji je jučer donijela na Vladu, a koji će, uvjeren je, bitno osnažiti sve aktivnosti te osnažiti provedbu Nacionalne strategije za zaštitu od nasilja u obitelji. U tom smislu, kaže, izdvojit će se dodatna sredstva za telefon za žrtve na 24 sata sedam dana u tjednu, za nove sigurne kuće te daljnje sufinanciranje postojećih. “To je minimum koji moramo učiniti kao Vlada, ali i kao svi dionici zajedno u društvu, da se suprotstavimo ovom problemu”, poručio je premijer.
Najavio je kako će se već u ponedjeljak susresti s predstavnicima ove inicijative, zajedno s ministricom Murganić i drugim ministrima i suradnicima, te tražiti da i civilno društvo, nevladine udruge, “daju svoj doprinos kao i što ga i daju ovom problemu već godinama”.
“Mislim da je dobro, živimo u demokraciji, slobodnom društvu, slobodnim medijima, da svoju ulogu imaju i pojedinci i grupe građana, ovo je artikuliranje pravoga problema. Nije to problem kojemu se netko ovdje želi suprotstaviti. Zato sam i ja ovdje kao predsjednik Vlade više kao zabrinuti građanin, zabrinut za sudbine onih koji su se našli pod udarom nasilja. Zato ja ovo vidim kao komplementaran potez, kao jedan krik koji čujemo, slušamo i očekujem da i zajedno djelujemo”, istaknuo je.
“Izmjene KZ-a mogle bi biti gotove do ljetne stanke”
Novinare je zanimalo kada bi te zakonske izmjene trebale stupiti na snagu, na što je Plenković odgovorio kako smatra da nije riječ o nekim velikim izmjenama već da treba pripremiti izmjene tek nekoliko članaka, provesti javnu raspravu i uputiti ih u Sabor. “Po meni, to može biti gotovo do ljetne stanke”, najavio je.
Treba, ustvrdio je, unaprijediti sve elemente, senzibilizirati i pravosudne djelatnike, prije svih suce za ovakvu vrstu kaznenih djela, za sve ono što se odnosi na nasilje u obitelji, da se rješavaju “stari” predmeti koji opterećuju pravosuđe, a kojih je, tvrdi, za mandata njegove vlade sve manje.
Premijer vjeruje da se procesuiranje kaznenih djela nasilja u obitelji može urediti kao prioritetno, da žrtve ne čekaju toliko dugo na rješavanje tih sudskih postupaka, da se poboljša organizacijom rada na sudovima uz potporu Ministarstva pravosuđa. “Mi smo išli i s povećanjem plaća sudaca, stvaramo preduvjete, digitalizaciju pravosuđa… država radi zakonodavni okvir, infrastrukturu, sredstva. Oni koji drže te institucije, koji na njima svaki dan odgovorno rade, trebaju se učinkovito baviti ovim problemima”, kazao je.
Na pitanje može li javnost s pravom očekivati da će njegova Vlada uistinu učiniti sve kako bi se nasilje što je moguće više spriječilo i smanjilo, odgovorio je kako se maksimalno trude.
“Vlada na svoja leđa preuzela ono što je SDP-ova vlada propustila ratificirati – Istanbulsku konvenciju”
“Ako je netko lani uzeo na svoja leđa ono što je SDP-ova vlada propustila ratificirati (Istanbulska konvencija), a imala je potpisan dokument još početkom ovoga desetljeća, ići uz onakve otpore i malo jače prosvjede od ovog današnjeg okupljanja koji su bili isključivo upereni protiv mene, onda sam ja tu ustao. Prema tome, učinit ću sve da popravimo situaciju oko ovog krupnog problema, fenomena u hrvatskom društvu koji nije od danas, nije od jučer, neće sutra prestati. On je dugo među nama, nove tehnologije, društvene mreže… sada lakše ljudi emancipiraju ono što su nažalost dugo držali su sebi u četiri zida. Vrijeme je da svi, uz punu svijest da radimo dobro, zajednički napravimo iskorak”, poručio je.
Upitan zna li nekoga tko je žrtva nasilja u obitelji, Plenković je odgovorio kako ne bi pričao o svojim prijateljima i poznatima ili situacijama. “Nema nikoga u RH tko ne poznaje nekoga koji se nije našao u ovakvom problemu. To mislim da je svojstveno brojnima”, istaknuo je.
“Ministrica Murganić svoj posao radi jako dobro, rješava probleme u resoru i maksimalno se trudi”
Upitan kako tumači žestoke kritike na račun ministrice Murganić, posebno s obzirom na njezinu izjavu “tako vam je to u obitelji” te što ako jedan od zahtjeva prosvjednika bude i njezina smjena, odgovorio je kako nije čuo takav zahtjev te podsjetio da se ministrica ispričala za tu izjavu koja je “dana u jednom drugom kontekstu”. “Niti ona to misli, niti je to problem o kojem u ovom trenutku mi moramo razgovarati. Ministrica radi svoj posao svakodnevno, bavi se i pitanjem socijalne skrbi i pitanjem obitelji, demografije, mladih. To je zahtjevan resor, težak, ona ga poznaje i radi ga jako dobro te rješava probleme u tom resoru i maksimalno se trudi”. rekao je.
Na kritike kako je njezin resor potkapacitiran Plenković je poručio kako su na inicijativu Murganić povećane plaće, a od srpnja se izdvaja i više novca iz proračuna kao i iz Europskog socijalnog fonda.
Na Trgu kralja Tomislava okupilo se više stotina prosvjednika u “pet do 12”, od kojih su mnogi nosili transparente, s porukama protiv obiteljskog nasilja: “Ljubav ne boli”, “Nasilje nije obiteljska stvar”, “Nemojmo popuštati”, “Svi smo odgovorni”, “Zločin, a ne prekšaj”, “Nulta stopa tolerancije”, “I ja sam žrtva nasilja”, “Žrtva nikad nije kriva”, “Hrabri ljudi”, “Djela, a ne riječ” i drugi.
Prosvjed je počeo čitanjem imena žrtava nasilja, nakon čega je uslijedila minuta šutnje. Desetak građana pridužilo se glumcima na pozornici te su istaknuli podatke o obiteljskom nasilju.
Posebno su istaknuli da postoji porast kaznenog djela nasilja u obitelji.
Prosvjedi podrške žrtvama nasilja pod geslom #Spasime također su se održali i u Splitu i u Dubrovniku.
Tekst se nastavlja ispod oglasa