Hrvati se ne mogu baš pohvaliti sa financijskom pismenošću. Među 144 zemalja svijeta Hrvatska je na 35 mjestu. Najmanje financijskog znanja imaju mladi – pokazuje najnovije znanstveno istraživanje provedeno na sedam naših sveučilišta. Poražavajući rezultati financijske pismenosti predstavljeni su na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu koje je financiralo vrijedan projekt.
Anketno istraživanje proveo je tim znanstvenika s Odjela za sociologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta (HKS) pod vodstvom viceguvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Romana Šubića, koji je i sam docent na tom odjelu.
Cilj istraživanja, u kojem je sudjelovalo 1.731 studenata sa sedam hrvatskih sveučilišta, bio je utvrditi razinu i obrasce financijske pismenosti te sklonosti preuzimanju rizika među hrvatskim studentima. Čak 72 posto studenata u Hrvatskoj rijetko se ili nikada ne informira o temama vezanim za financije, pokazalo je istraživanje.
Od ispitanih studenata, 49 posto se o temama o financijma informira rijetko, a njih 23 posto gotovo nikada, što predstavlja, kako je ustvrdio Ivan Balabanić s Odjela za sociologiju HKS-a, pomalo zabrinjavajuć podatak o tome da se čak 72 posto studenata ne informira o financijama.
Nadalje, 60 posto ispitanika pojam rizika poistovjećuje s nesigurnošću. Istraživanje pokazuje da studenti nisu skloni preuzimanju financijskog rizika, a 50 posto ih se može smatrati konzervativnima po pitanju ulaganja.
Muški studenti su skloniji preuzimanju rizika, a studenti koji su pohađali srednju ekonomsku školu znatno prije i češće su spremni za ulazak u financijski rizik od ostalih kolega, a pokazuju i veće znanje. To pokazuje, pojašnjava Balabanić, da je obrazovanje važna determinanta.
Istraživanje pokazuje i da studenti u relativnoj većini ne znaju dovoljno o vremenskoj vrijednosti novca, inflaciji i diverzifikaciji rizika, a općenito, studenti imaju djelomično veće financijsko znanje od studentica.
Oko 62 posto studenata nije upoznato s pojmom financijske pismenosti, dok ih je 63 posto navelo da je zainteresirano za proširenje svog financijskog znanja.
Šubić je ustvrdio da financijska pismenost moguće i više košta od one osnovne pismenosti u smislu čitanja i pisanja, jer iz tog područja proizlaze velike životne odluke, ustvrdivši kako su mladi tu najranjivija skupina.
Navodi da svjetska istraživanja ukazuju da je tek 33 posto odraslih osoba diljem svijeta financijski pismeno. U Hrvatskoj je financijski pismeno 44 posto odraslih osoba, dok je europski prosjek 52 posto, pa stoga, ističe Šubić, postoji niz mogućnosti i prostora za napredak i povećanje razine financijske pismenosti u Hrvatskoj.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa