Središte suverenističke hrvatske vanjske politike treba biti usmjereno stabilizaciji Jugoistočne Europe i jačanju utjecaja Hrvatske, poručio je profesor Ivo Banac na konferenciji “Izazovi EU – suverenizam, populizam i migrantska kriza” udruge U ime obitelji koja je održana u subotu u Zagrebu uz financijsku podršku Ministarstva vanjskih poslova.
Profesor Banac je u svom izlaganju ukazao na nedostatke hrvatske vanjske politike, osvrnuvši se pritom na nepovoljan položaj Hrvata u BiH, ignoriranje Višegradske skupine, ali i nedostatak gospodarske nazočnosti u susjednim državama i državama Jugoistočne Europe.
Dr. Davorka Budimir, predsjednica Transparency International Hrvatska, istaknula je kako Hrvatska ima problem s komunističkim obrascem regrutiranja kadrova na političke pozicije koji vrijedi i danas. “Taj obrazac ogleda se u podobnosti pojedinca koji napreduje isključivo lojalnošću onom pojedincu koji se nalazi neposredno iznad njega ili koji ga je doveo na poziciju”, objasnila je postavivši pitanje “kako oni koji su odabrani od najužeg vodstva političkih stranaka po subjektivnom kriteriju mogu biti nositelji demokratizacije i razvoja društva?”
U kontekstu migrantske krize, Marijana Petir, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, podsjetila je na slučaj provale migranata u kuću starijeg bračnog para u Gorskom kotaru i pritom pozvavši političare da pruže pomoć policiji u Primorsko-goranskoj županiji kako bi bolje odgovorila na izazove migrantske krize.
„Bojim se da ukoliko se mi tu kao država ne postavimo na pravi način da ćemo doista imati ozbiljne posljedice migracija“, rekla je Petir.
Govoreći o suverenosti Hrvatske unutar EU, profesor Robert Podolnjak, saborski zastupnik Mosta, istaknuo je da se EU nije kvalitetno nosila s važnim krizama kao što je migrantska kriza i da EU ne može dati ključnu zaštitu u određenom nizu vitalnih područja.
„To može samo nacionalna država i to su te suverenističke opcije koje zapravo zagovaraju povratak tome da nacionalna država zadrži što je više moguće veći stupanj kontrole – da ima ovlasti nad onim važnim sferama o kojima država odlučuje – nad vanjskom politikom, obrambenom politikom i slično“, rekao je Podolnjak.
Prof. Boris Havel naglasio je kako europsko društvo nedovoljno razumije situaciju na Bliskom istoku. Postoje brojni jezični i koncepcijski nesporazumi između Zapada i Bliskog istoka koji onemogućuju rješavanje migrantske krize i njezinih posljedica, rekao je u svom izlaganju te objasnio da posrednik u komunikaciji Zapada i Bliskog istoka ne mogu biti politički ili medijski establišment jer su ljudi u njih izgubili povjerenje, već to može biti znanstvena zajednica koja će društvu pružiti potrebne informacije.
Prof. Anđelko Milardović, s Instituta za migracije i narodnosti se nadovezao na temu migracijske krize protumačivši značenje migracija u sociološkom kontekstu te objasnivši sudionicima tijek i razvoj migrantskih ruta u Europi posljednjih godina.