U emisiji Studio 4 na Hrvatskoj radioteleviziji gostovali su SDP-ova Karolina Leaković i HDZ-ov Željko Glasnović. Oštra rasprava vodila oko lustracije i navodnog govora mržnje zbog kojeg je privremeno ugašena Z1 televizija.
Ima li SDP i koalicija Hrvatska raste problem s lustracijom, Leaković je kazala kako se to pitanje pojavilo tek u saborskim raspravama te da nije vidjela program Vlade.
“Nisam vidjela u programu nove Vlade. To se pitanje pojavilo u saborskim raspravama. Ne znam je li to dio programa nove vlade, ne znam kako će se vladajuća koalicija o tome odrediti. Taj zahtjev je dosta negativno odjeknuo u javnom prostoru,” tvrdi Leaković.
Željko Glasnović pojasnio je da je javnost neupućena u sam pojam i da najprije treba objasniti što je to lustracija, “to nije poziv na javni linč, treba se pitat hrvatska javnost i mediji zašto Hrvatska i Slovenija jedine od postkomunističkih zemalja u EU nisu pokrenule lustraciju. Što je lustracija? Ljudi imaju pravo znati što se događalo nakon 1945. do 1990. i nakon toga. Tu su kršena ljudska prava na najgori način. Postoji Rezolucija 1481. Vijeća Europe. Ne trebamo zaboraviti da je Udba pobila više ljudi vani nego sve tajne službe zajedno. Žao mi je što narod ne zna što je lustracija. Prvi stup je rasvjetljivanje. Gdje su arhivi CK SKH? Mi nismo riješili najosnovnija ljudska prava. Prvo pravo je sloboda govora, drugo pravo je pravo glasovanja, a dijaspora je potpuno isključena iz ekonomskog i društvenog razvoja. Ljudi moraju šest sati putovati da glasuju. Treće je kadrovska, o tome se ljudi ne trebaju brinuti.” Glasnović se zapitao što ako “ste bili u represivnom aparatu i sjedite sada na nekom sudu gdje su ljude prije osuđivali na dugogodišnje zatvorske kazne i postavlja se pitanje – kakvo moralno pravo vi imate sada krojiti prava u sadašnjoj Hrvatskoj”.
Spomen lustracije medija netko je krivo shvatio i protumačio.
“Kad je pao Berlinski zid, Nijemci su odmah sklonili iz javnog života 2800 novinara. Iz dva razloga. Prvi je razlog jer su oni bili političko društveni radnici i morali su surađivati s tajnim službama protiv svojega naroda, a drugi je taj da oni ne mogu promijeniti svoj mentalni sklop. Kada sam o tome govorio, iznosio sam svoj stav kao saborskog zastupnika, a što Vlada kreira ne ulazim u to. Ako ste vi radili u represivnom aparatu bivše države a vaš je dosje u Beogradu vi ste prijetnja nacionalnoj sigurnosti. To ne ovisi samo o novinaru, već ovisi o svim ljudima u svim strukturama vlasti, u vojsci, policiji i to je pitanje sigurnosti”, upozorava Glasnović.
Leaković lustraciju vidi kao prijetnju
“Ne vidim zašto inzistira na ovom govoru kojim se prijeti meni i dobrom dijelu javnosti, pogotovo vama novinarima, ali i ljudima koji rade u građanskim udrugama ili se bave civilnim društvom, zašto im se prijeti na ovaj način. Kako ćemo provesti ono što Vlada Tihomira Orešković želi, a to je reformski smjer. Sumnjam da je zabrana javnog govora taj smjer i nisam za to da se nekome ograniče ljudska i građanska prava”, rekla je Leaković.
Glasnović joj je pojasnio da su to prethodnici SDP-a radili 45 godina i da Leaković ima selektivni pristup prema slobodi u medijima.
Ljudima su puna usta demokracije, ali što je ostalo na okupu – najveća kriminalna organizacija na ovom području Jugoistočne Europe, a to je Komunistička partija Jugoslavije. Vi ste nasljednici CK SK-a”, rekao je Glasnović.
U žustroj raspravi Leaković prekida i tvrdi da ne zna o čemu Glasnović govori, tvrdeći da je ona članica SDP-a, osnovane 1990.
Kad je došao gospodin Račan na vlast, i SDP 2000. godine, zašto nije objavila popis menadžerskih kredita i čije je vlasništvo CK SKH, zapitao se Glasnović.
Osjetno agresivna i odupirući se rukama o stol unoseći se u lice Glasnoviću Leaković je krenula napadati sugovornika da nema pravo tumačiti hrvatsku povijest jer: “Ne znam gdje ste živjeli dobar dio svoga života i ne možete tumačiti hrvatsku povijest ’80-ih i ’90-ih”, rekla je Leaković.
Glasnović ponovno ističe kako je dijaspora, koja je važan dio društva, potpuno i neopravdano isključena te da je cilj lustracije prikazati sva nedjela, a ne ih skrivati, kao što se to činilo do sada.
“Gledajte, lustracija nije zla vještica. Imate dijasporu koja je isključena, oduzeto im je pravo glasa, Hrvati izvan domovine ne mogu glasovati, treba im šest sati leta iz svog mjesta do birališta. U vašoj oporbi, koja je dužna 10 milijuna kuna, bojite se osvijetljavanja činjenica, lustracije. Jedan domoljub za prekršaj ima medijski linč. Čak 73 napada u medijima u tri dana, a pretvorba i privatizacija, gdje su čak i mrtvi opljačkani”, rekao je Glasnović.
U raspravi je Leaković naglasila kako su u emisiji iznesene neistine te optužila Glasnovića da je bio u HDZ-u u vrijeme spornih privatizacija.
“Niz neutemeljenih optužbi je ovdje izneseno. Morate odgovarati za ono što govorite u javnom prostoru, nabacujete se raznim optužbama i insinuacijama. Ne zaboravite, vi ste bili na vlasti kada je HDZ izvršio pljačku”, rekla je Leaković te nastavila: ”Želim reći i ukazati da smo došli do te razine da se medijima i organizacijama civilnog društva prijeti. O ovim se pitanjem treba otvoriti rasprava. Hrvatska je članica EU i pozivanje na progon teror i zabrane nisu dio toga”, rekla je Leaković.
Na pitanje smatraju li skandiranje “Za dom spremni” na prosvjedu za Z1 govorom mržnje, Glasnović je ukazao na činjenicu da se mnoštvu ljudi ne može pojedinačno zabraniti govor.
”Bio sam i ja tamo, ne možete ljudima zabraniti što će vikati”, rekao je Glasnović. Potom je ukazao na notornu odluku kojom je imenovana ulica u Zagrebu prema čovjeku koji je, kako kaže, potpisivao stotine naloga za strijeljanje.
“Imate ulicu Vlade Ranogajca koji je osuđio na smrt 730 ljudi, jel to govor mržnje?”, zapitao se Glasnović. Na spomen zagrebačkog trga s imenom zločinca, Leaković je zaprijetila voditeljima da će se umiješati.
Za Leaković je tako izvikivanje govor mržnje te dodaje kako je “neprihvatljivo da potpredsjednik Sabora sudjeluje u tom maršu i da policija nije nikoga privela jer je bilo previše ljudi koji su to izvikivali.”
Glasnović je ponovio da je Hrvatska jedina država u Europi koja nije izvršila lustraciju. “Poljska, Njemačka, sve su to učinile, a u Bugarskoj je komunistička partija proglašena kriminalnom organizacijom. U Hrvatskoj imamo povijesni mrak i taj je sustav izrodio generacije bez kolektivne memorije. To radi komunizam i ljudi se u Hrvatskoj još nisu riješili tog tereta. To su ljudska, moralna, etična i legalna pitanja”, zaključio je Glasnović u emisiji Studio 4 na HRT-u.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
