Nakon što je Državni zavod za statistiku objavio službene rezultate prošlogodišnjeg Popisa stanovništva i izvješće o tim rezultatima, pojavljuju se neke nejasnoće koje bacaju sumnju na vjerodostojnost podataka.
Konačne rezultate popisa stanovništva “U mreži Prvog” su komentirali sociolozi Krunoslav Nikodem i Sven Marcelić, glavni koordinator popisa Damir Plesac te demograf Dražen Živić.
Najviše je zanimanja u javnosti izazvao podatak o padu broja katolika u Hrvatskoj.
– Što se tiče pitanja o vjeri i narodnosti to je bilo potpuno otvoreno pitanje i osoba se mogla slobodno izjasniti. Državni zavod za statistiku je podatke bilježio upravo onako kako s osoba izjasnila, popisivač nije smio niti na koji način navoditi ili usmjeravati osobu koju je popisivala. Podaci o broju katolika koje je objavio DZS odnose se samo na osobe koje su se slobodno izjasnile kao katolici, rekao je glavni koordinator popisa Damir Plesac koji se u emisiju uključio telefonom iz Ženeve.
> Evo koliko u Zagrebu ima Hrvata, Srba, katolika, ateista…
Što se tiče podataka o broju ostalih kršćana oni se odnose na osobe koje su se slobodno izjasnile kao kršćani. Znači, od nešto manje od 187 tisuća onih koji su potpali pod modalitet – ostalih kršćana – njih nešto više 180 tisuća ili 96 posto su se izjasnili kao kršćani, a od njih se nešto više od 157 tisuća izjasnilo da pripadaju katoličkoj crkvi, objasnio je dodavši da oni moraju poštivati slobodnu volju građana.
No onda se postavlja pitanje koliko je katolika u našoj zemlji – 78 ili 83 posto. Plesac odgovara:
Plesac: Pitanje o vjeri je bilo slobodno pitanje
– Katolika je po ovom kako su se izjasnili građani nešto manje od 79 posto. Međutim, zavod će idućih dana objaviti podatke o pripadnosti vjerskim zajednicama pa će sociolozi i demografi dobiti dodatne podatke koje će onda moći podrobnije analizirati, poručio je.
Sociolog Krunoslav Nikodem kaže da ni dogovor na pitanje – koliko je katolika u našoj zemlji – niti ovog objašnjenja nije jasniji.
– Ovo je relativno jednostavno pitanje. Iz ovih odgovora nažalost nismo dobili objašnjenje o čemu se ustvari radi, ustvrdio je.
Plesac kaže da je stvar vrlo jednostavna.
> Pupovac tvrdi: U Vukovaru se sustavno radilo na tome da se broj Srba smanji
– Pitanje o vjeri je bilo slobodno pitanje gdje se osoba sama izjasnila kojoj vjeri pripada, a osoba se mogla izjasniti i općenito recimo kao kršćanin. Mi ne možemo pretpostaviti da li je taj kršćanin katolik ili je možda pravoslavac ili neki drugi kršćanin. Mi to ne znamo niti možemo znati. Međutim mi smo prikupljali i podatke o vjerskoj zajednici i onda smo vidjeli d unutar tih kršćana koji su se izjasnili kao kršćani daleko najveći postotak pripada katoličkoj crkvi. Međutim konačni podatak je onaj koji smo mi dobili o vjeri – znači kako su se točno građani izjasnili. Ja ne vidim ovdje nikakvih nepoznanica, ustvrdio je Plesac.
– Mi smo prvi puta postavili pitanje o pripadnosti vjerskoj zajednici i to je jedno drugo pitanje koje mi ne možemo vezati uz ovo prvo. To mogu, kada se dodatni podaci objave, na temelju tih pitanja raditi dodatne analize i demografa i ostalih stručnjaka, ali sada je ovo posve jasno i nedvojbeno – koliko se ljudi izjasnilo kao katolici, a koliko ih se izjasnilo da su kršćani ili neke druge vjere. Nikakvih nejasnoća ja tu ne vidim, poručio je Plesac.
Čak 83% građana izjasnilo se kao katolici: Zašto DZS-ovo izvješće to ne pokazuje?
Podsjetimo, u objavi o službenim rezultatima Popisa stanovništva 2021. na stranicama Državnog zavoda za statistiku stoji rečenica:
“Prema vjerskoj pripadnosti, katolika je 78,97%, pravoslavaca 3,32%, muslimana 1,32%, osoba koje nisu vjernici i ateista ima 4,71%, dok se 1,72% osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri.”
No, brojku od 78,97 % katolika u Hrvatskoj demantira tablica objavljena u detaljnoj prezentaciji o rezultatima popisa, koja je također objavljena na stranicama Državnog zavoda za statistiku. Evo tablice:
Ona, naime, također navodi podatke: katolici – 78,97 %, no poslije navodi i kategoriju “ostali kršćani” – 4,83 % uz koju stoji napomena: “U ostale kršćane uključeno je 96,47% osoba koje su se na pitanje o vjeri izjasnili kao kršćani, a od čega se na pitanje o vjerskoj zajednici 87,26% izjasnilo da pripada Katoličkoj crkvi (…)”. Dakle, jedan dio onih koji su se izjasnili kao katolici, tj. jasno izrazili svoju pripadnost Katoličkoj Crkvi, uopće nije svrstan u kategoriju “katolici”, nego u kategoriju “ostali kršćani”.
Kada se ovi “izbačeni” katolici pribroje službenoj kategoriji koja bi trebala prikazivati broj katolika, dobiva se brojka od preko 83 % katolika. Drugim riječima, rečenica DZS-a da je u Hrvatskoj 78,97 % katolika – potpuno je netočna, tj. umanjena je. Postavlja se pitanje zašto je došlo do ove greške i hoće li netko odgovarati za objavu takvih, netočnih informacija u izvješću.
Mijenjanje podataka i u Excel tablicama objavljenim na stranicama DZS-a?
Neki čitatelji navode i da se greška pojavljuje i u Excel tablicama objavljenim na stranicama DZS-a, u dijelu koji prikazuje strukturu stanovništva prema vjeri. Tvrde da se u tablici nalazio podatak od 83,68 % katolika koji je kasnije ažuriran.
O ovom problemu piše i Jutarnji list, koji se s upitom o tome u četvrtak obratio i DZS-u, ali nije dobio odgovor.
Evo što pišu:
“Državni zavod za statistiku u četvrtak je na svojim službenim stranicama objavio dvije potpuno različite tablice strukture stanovništva prema vjeri po gradovima i općinama: prema jednoj, u Hrvatskoj ima 78,97 posto katolika, a po drugoj njih 83,36 posto, što je u apsolutnim brojevima razlika od 181.000 građana.
Koja je od ove dvije tablice točna, unatoč pozivima i poslanim upitima u DZS-u, u četvrtak nismo uspjeli saznati. No, dvije različite tablice, obje objavljene na službenim stranicama, pobudile su sumnju u vjerodostojnost ne samo tih podataka te se postavlja pitanje – postoje li dvostruke tablice i za druge pokazatelje, primjerice za nacionalnu strukturu zemlje? Jesu li kompromitirani ključni podaci Popisa stanovništva iz 2021. godine?
DZS nije odgovorio na upit
DZS nam je u četvrtak kasno popodne odgovorio da je “tablica koju spominjemo, a koja službeno nije objavljena, kontrolna analitička tablica kao pomoćna tablica za analizu ostalih modaliteta”. No, obje su tablice objavljene na službenoj stranici te nije jasno koja je kontrolna (?) i kako zaključiti koja “službeno nije objavljena” s obzirom na to da su se obje nalazile na službenim stranicama, na što su nas upozorili čitatelji.
Državni zavod za statistiku u svojim je popratnim materijalima i tekstovima, poput vizualizacije podataka, koristio podatke iz tablice prema kojoj je u Hrvatskoj 78,97 posto katolika, što je povijesno nizak udio. (…)
Druga tablica, koju je DZS objavio na svojim stranicama, nudi podatke koji se čine bitno realnijima. I prema tim podacima Hrvatska bilježi značajan pad udjela katolika, no ne tako dramatičan: ima ih 83,63 posto. Spornih “ostalih kršćana” ima oko 25.000 (dakle, dvostruko više nego 2011., a ne 15 puta više, kako pokazuje prva tablica), a onih koji pripadaju “ostalim religijama, pokretima i svjetonazorima” 13.797, trostruko manje nego u prvoj tablici.
Glavna ravnateljica DZS-a Lidija Brković u četvrtak nije predstavila podatke na konferenciji za novinare, što je dosad bila praksa kad se radi o važnim podacima, a čime bi se izbjegla konfuzija koja je nastala” – zaključuje Jutarnji list.
Tekst se nastavlja ispod oglasa