Kao i mnogobrojne prošle, i ova je godina još jedna u nizu iznadprosječno toplih. Štoviše, za razliku od 2017. – u većini je Hrvatske ekstremnija nego na svjetskom nivou, gdje je, prema još neslužbenim analizama, među četiri najtoplije u znanoj povijesti, izvještavaju s HRT-a.
Silvestrovo – većinom suho, hladno i vjetrovito
Prilično suprotno bit će i ovogodišnje Silvestrovo u odnosu na prošlo, koje je bilo iznadprosječno toplo, na Jadranu uz jugo. Istina, i ove će godine biti vjetrovito, ali uz umjerenu, često i jaku buru, ponegdje i s olujnim udarima, možda čak i orkanskim, koji će na Jadranu ograničavati normalno prometovanje, ponegdje ga za neke i sasvim onemogućavati, a i pojačavat će osjećaj hladnoće!
Toplija odjeća i obuća tijekom dočeka na otvorenome trebat će i diljem unutrašnjosti – i zbog sjevernog i sjeveroistočnog vjetra, i zbog pada temperature zraka. Najviša dnevna u mnogim će mjestima vjerojatno biti niža od prošlogodišnje najniže temperature na Silvestrovo i Novu godinu.
Malo kiše, u unutrašnjosti i snijega, ponegdje će pasti uglavnom prijepodne, a tijekom dočeka 2019. prevladavat će vedrina – ne samo u raspoloženju, nego i na nebu.
Rekordno topla 2018.
Premda sve analize još nisu gotove, već sada se može tvrditi kako će srednja godišnja temperatura zraka biti rekordno visoka u Dubrovniku, Hvaru, Splitu i Zagrebu. A posljednji će dani ove godine pridonijeti spoznaji o najtoplijoj ili “prvoj do prve” godine i u Rijeci, na Zavižanu i još kojegdje po Hrvatskoj.
Rekordi i na dnevnom i mjesečnom nivou
Osim te godišnje temperature, dogodili su se i neki drugi rekordi, primjerice u travnju je u mnogim mjestima izmjerena najviša dnevna temperatura zraka, u Dubrovniku čak po prvi put viša od 30 °C, pri čemu su i srednje mjesečne vrijednosti bile rekordne i na kopnu i na moru, a podjednako se dogodilo i u svibnju, mjestimice i listopadu.
“Negativni” temperaturni rekordi
No, bilo je rekorda i na “suprotnoj” strani! U ožujku se temperatura zraka po prvi put u znanoj povijesti spustila do oko -17 °C u Gradištu, Krapini i Slavonskome Brodu, a u Daruvaru na čak -19 °C. Srećom, apsolutno najniže vrijednosti iz nekih starih siječanja i veljača nisu nadmašene.
Siječanj – iznadprosječna toplina
Početak godine obilježila je neuobičajena toplina i južina. U cijeloj Hrvatskoj vladala je proljetna temperatura i ugođaj.
Veljača – rekordna visina snijega
Tijekom veljače je bilo nekoliko snježnih epizoda, no kada se činilo da će prave zimske hladnoće sasvim izostati, zima nas je – kao u izreci – „ošinula svojim repom”. Krajem veljače Hrvatsku je – kao i veći dio Europe – zahvatio hladni val – praćen snijegom i olujnim vjetrom. Veći dio kontinentalne Hrvatske našao se pod obilnim snijegom. Čak i unutrašnjost Dalmacije. Cestovni i željeznički promet je tekao otežano, a povremeno i nikako. Nije bilo nastave u više škola u Lici i Gorskom kotaru, angažirana je Hrvatska vojska, a u pomoć zametenom stanovništvu uključila se i Gorska služba spašavanja.
Diljem obale smrzavale su se barke u lukama, puhala je bura, a more se ledilo na predmetima Snijeg je dopirao i do Visa i Palagruže. Potom je pala i ledena kiša, pa je bilo brojnih problema u prometu, piše na stranicama HRT-a.
Ožujak – osim “minusa”, problemi s visokim vodostajima
I početak ožujka obilježila je hladnoća,
“Temperatura raste, snijeg se topi pa rastu vodostaji rijeka, nabujala je Una i njezine pritoke, zbog topljenja snijega u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Rijeka se izlila iz korita i poplavila dijelove Hrvatske Kostajnice. Voda plavi i Kosinjsku dolinu, što spašava Gospić i Otočac. Proglašeno je izvanredno stanje. ugroženo je oko 600 stanovnika. Una i Sava kontinuirano rastu. Kod Jasenovca je 19. ožujka Sava dosegla povijesno visoki vodostaj od 928 cm. Aktivirana su i brojna klizišta zemlje. Najgore je opet bilo u Hrvatskoj Kostajnici, u nekoliko minuta u potpunosti je srušeno sedam kuća, a jedna je znatno oštećena. Cijelo je područje blokirano jer je zemlja stalno klizila. Na tom se području više neće moći graditi. Obećana je pomoć države pogođenim stanovnicima koji su u minuti postali beskućnici.”, ističe Lovro Kalin, dipl. ing., voditelj Službe za vremenske analize i prognoze DHMZ-a.
Travanj – iznadprosječna toplina, većinom i suša
Travanje je donio žute ili prljavu ili blatnu kiša pala je na više mjesta u Hrvatskoj. Riječ je o pijesku iz Sahare koji su donijeli jugozapadni visinski vjetrovima te je padao s kišom.
Svibanj, lipanj – i dalje toplo, ali posvuda ne i suho
Na proljeće je – uz zatopljenje i nestabilno vrijeme – bilo čestih uobičajenih grmljavinskih nevremena, praćenih jakim vjetrom, lokalno obilnim oborinama, ponegdje i tučom.”
Srpanj – toplinski val
Krajem srpnja toplinski val koji može djelovati na zdravlje zahvatio je cijelu Hrvatsku.
Kolovoz – iznadprosječna toplina, ponegdje i suša
Početkom kolovoza nastavio se toplinski val, bez puno padalina
Rujan – toplo, ali na kraju rekordno hladno
Nakon iznimne topline prva tri rujanska tjedna, u četvrtom je bilo novih ekstrema, ali suprotnih.
Listopad – rekordi u kiši, temperaturi, morskoj razini…
Obilne oborine diljem zemlje, na moru oko Hvara je uočeno nekoliko pijavica. Grad Hvar je bio doslovno potopljen, dok na drugim mjestima na otoku kiše uopće nije bilo. Voda je sve isprevrtala – štandove, suncobrane, stolove i stolce, motore. U dva i pol sata se na Hvar izlilo 86 litara kiše. Ulicama su tekle bujice.
No najsnažnija oluja došla je krajem listopada. Olujno jugo i obilna kiša zahvatili su cijelo priobalje. Visoki valovi mjestimice su se izlijevali plaveći obalno područje. Brojne su pomorske linije bile u prekidu, kao i dionice pojedinih cesta. Otoci su ostali odsječeni od kopna. Jugo je čupalo stabla iz korijena. Kod Dubrovnika je izmjerena najveća visina vala od 9 metara – rekord za hrvatski Jadran. U Zadru je znatno oštećena riva, i to na više mjesta. Slično je bilo i u Šibeniku, te u brojnim mjestima na srednjem Jadranu, izvještavaju s HRT-a.
Za kraj meteo-pregleda 2018. godine Lovro Kalin dodaje: “Do kraja godine većih ekstrema nije bilo, ali bilo je nesvakidašnjih pojava, poput primjerice tuče u Šibeniku. Sve u svemu, godina je, i u Hrvatskoj a i globalno, bila jedna od najtoplijih u povijesti.”
2019. – najprije hladnije pa toplije, a kasnije…
U prvom desetodnevlju nove godine bit će još hladnije, vjerojatno ponajviše od 4. do 9. siječnja, kada ponegdje čak najviša dnevna temperatura zraka može biti niža od prosječne najniže, a u ostatku mjeseca je u većini Hrvatske povećana vjerojatnost za ponovno barem prosječnu temperaturu, u mnogim krajevima i malo višu.
Trenutačne prognoze za prvu polovinu 2019. godine ne upućuju na neka velika odstupanja od prosječne temperature, posebice ne u sjevernim krajevima unutrašnjosti, ali ne smije se zaboraviti kako su dugoročne prognoze još uvijek daleko od savršenstva, upozoravaju s HRT-a. Promjene su moguće, a i iznenađenja.
Prognoza količine oborine još je nezahvalnija nego za temperaturu, ali ipak – ostvari li se trenutačna – višak oborine bit će zamjetniji u prvom tromjesečju, posebice na Jadranu. Pritom je dobro pripremiti se, ne samo u prvom dijelu 2019. godine, nego i kasnije – na nove raznolike rekorde i ekstreme te barem malo ublažiti moguće neželjene posljedice.
Tekst se nastavlja ispod oglasa