U Hrvatskoj se godišnje baci lijekova u vrijednosti od 3 milijarde kuna

lijekovi
Foto: snimka zaslona

U Hrvatskoj je prošle godine na lijekove potrošeno gotovo 10 milijardi kuna. Gotovo milijardu kuna građani su potrošili na bezreceptne lijekove. Samo zbog koronavirusa potražnja za vitaminom D porasla je za 50 posto.

S druge strane, zabrinjava podatak da, prema globalnim stručnim procjenama, trećina lijekova završi u otpadu pa u Hrvatskoj – u lijekovima – bacimo tri milijarde kuna godišnje. Zbog nepropisnog uzimanja terapije lošiji su i ishodi liječenja.

Potrošnja lijekova raste.

Od bolnica, ljekarni do kućnih zaliha – prošle je godine samo na lijekove na recept potrošeno više od 4 milijarde kuna.

– Najviše se troši na antihipertenzive, znači lijekove za snižavanje povišenog krvnog tlaka, trošimo na lijekove protiv šećerne bolesti, na lijekove za smirenje i te skupine lijekova, ističe za HRT izv. prof. dr. sc. Pero Draganić, glavni savjetnik za promet lijekovima i farmakoekonomiku u HALMED-u.

– Potrošnja veća od prosječne, prema našim podacima, bila je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, Sisačko-moslavačkoj, Krapinsko-zagorskoj i u Karlovačkoj, ističe.

Plaćaju se, bacaju, ne piju i vraćaju.

– Radi se o smrti pacijenta vrlo često, ali i o nedherenciji, znači pacijenti dignu lijekove, ali ih ne troše, kaže magistra farmacije Lucija Zečević.

Golemi troškovi zbrinjavanja

Farmaceutski otpad u ljekarnama brzo se puni, troškovi zbrinjavanja golemi su.

– 2019. smo radili jedno veće istraživanja na većem broju ljekarni u kojima smo otprilike shvatili da je samo trošak zbrinjavanja tih lijekova bio 6 milijuna kuna, ističe predsjednica Hrvatske ljekarničke komore, magistra farmacije Ana Soldo.

– Iz mog osobnog radnog iskustva najveća vrijednost koju sam vidjela da je pacijent vratio je 110.000 kuna, samo za jednog pacijenta, dodaje.

Liječnicima to otežava posao.

– Kad pacijentu propišemo lijek, on ga podigne i ako ga ne pije, mi imamo krivu informaciju. Na sljedećem pregledu nemamo odgovor na terapiju. Tu smo onda u nedoumici što dalje napraviti i sumnjamo u svoje sposobnosti. To je s jedne strane jako štetno za njihovo zdravlje, a s druge strane ogroman trošak za zdravstvo, naglašava liječnik obiteljske medicine Branislava Čilić.

Začarani je to krug u kojemu nema ni zdravlja ni uštede.

Soldo: Uzimajte svoju terapiju

Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo gostovala je u večernjem Dnevniku. S njom je razgovarala novinarka HTV-a Zrinka Grancarić.

– Najvažnije je da shvatimo da kod pripisivanja lijeka ne prestaje naša briga o lijeku, nego tek onda svi zajedno moramo brinuti o tome da taj pacijent redovito uzima svoju terapiju, da razumije što mu ona znači. To je ključna stvar. Jer prema našim istraživanjima, kao i drugih zemalja koje se bave svojim troškovima bolje nego mi, polovica ljudi ili ne uzima redovito svoju terapiju ili je ne uzima nikako, naglasila je.

Smatra da se iza odgovora na pitanje zašto pacijenti preuzmu terapiju iako je ne žele, krije kompleksna psihologija.

– Iz perspektive našeg društva rekla bih da svatko od nas želi biti dobar sa svojim liječnikom i ljekarnikom. Oni će odraditi svu proceduru i kad dođu doma, oni nastave po svom, ističe.

Ekološko zbrinjavanje

Mišljenja je da ljudi vole imati zalihe pa kupuju lijekove bez recepta, koje bacaju kad im istekne rok trajanja.

– Nemamo baš veliku svijest o ekološkom zbrinjavanju pa velik dio lijekova završi u komunalnom otpadu, umjesto da je vraćen u ljekarnu. Naša istraživanja kvalitete vode ukazuju na velike količine hormona i antibiotika koji dolaze iz smeća, istaknula je.

Dala je savjet onima koji ne uzimaju svoje lijekove.

– Lijekovi su propisani da biste živjeli kvalitetnije i bolje. Nažalost, oni koji ne uzimaju svoje lijekove, završit će u bolnici i njihov život će izgledati puno lošije, rekla je.

Naglasila je da lijekove treba odnijeti u ljekarnu jer ih ondje zbrinu na ekološki način i ne onečišćuje se okoliš.

Nestašica lijekova

– Trend nestašice lijekova sve je gori. COVID i svjetska kriza pokazali su koliko je Europa ovisna o drugim tržištima. Nestašice lijekova su nam sve češći problem. Situacija se sad čak malo stabilizirala, ali ako pogledate službene stranice HALMED-a ili HZZO-a, na dnevnoj razini nedostaje više od 200 lijekova u Hrvatskoj.

Dodala je da će kratkoročno taj trend rasti.

– No Europa radi strategiju da se proizvodnja lijekova vrati na europsko tlo i mislim da ćemo kroz pet ili deset godina biti malo sigurniji u tom dijelu, zaključila je.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/HRT

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.