Na današnjoj sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba na dnevnom redu našla se točka o povećanju naknade za novorođenčad sa 600 na 800 eura, koju je za 2026. godinu najavio gradonačelnik Tomislav Tomašević. U raspravi se oštro uključio gradski zastupnik Trpimir Goluža, koji je upozorio da se predloženo povećanje ne može promatrati izvan šireg konteksta demografske politike aktualne gradske vlasti te da je riječ o bacanju prašine u oči.
Goluža je podsjetio da je prošlo pet godina otkako je Možemo preuzeo vlast u Zagrebu, što je, kako je rekao, „dovoljno dugo razdoblje da se vide prvi stvarni rezultati upravljanja gradom“.
Pad broja rođene djece
„Ako pogledamo demografske pokazatelje, Zagreb je u ovom mandatu doživio ozbiljan pad broja rođene djece“, rekao je Goluža, istaknuvši da se u posljednje tri godine – od 2022. do 2024. – u Zagrebu rodilo 21.313 djece, što je 12,5 posto manje u odnosu na tri pune predpandemijske godine, od 2017. do 2019.
„To je iznimno zabrinjavajući podatak i izravna posljedica politika koje ste provodili“, poručio je.
>Tomaševićeva uravnilovka za novorođenčad: Što se krije iza povećanja naknade?
Antiobiteljske mjere koje je Možemo po dolasku na vlast poduzelo
Posebno se osvrnuo na ukidanje mjere roditelj-odgojitelj, koju je aktualna vlast ukinula ubrzo nakon dolaska na vlast, ali i na smanjenje potpora za treće i svako sljedeće dijete.
„Jedna od prvih odluka koje ste donijeli bilo je ukidanje mjere roditelj-odgojitelj. Na tome niste stali, nego ste drastično smanjili pomoć za opremu novorođenčadi – za treće i svako sljedeće dijete smanjena je za 18 puta“, rekao je Goluža.
>Novinar Radnić raskrinkao Tomaševića: ‘800 eura za svako dijete nije demografska mjera’
Podsjetio je da je do 1. siječnja 2022. u Zagrebu potpora za treće i svako sljedeće dijete iznosila 54.000 kuna, odnosno oko 7.200 eura, dok je danas izjednačena s potporom za prvo dijete.
„Danas govorite o povećanju s 600 na 800 eura, ali činjenica je da ste roditeljima trećeg djeteta smanjili naknadu s više od 7.000 eura na 800 eura. To je stvarni kontekst ove rasprave“, naglasio je.
>Demografske mjere: Grad Senj povećao naknade za novorođenčad
Goluža je spomenuo kako stranka Možemo po dolasku na vlast tu nije stala već je otežala stipendiranje učenika koji dolaze iz obitelji s troje i više djece.
Osvrnuvši se na proračunske prioritete, poručio je da Zagreb, kao glavni grad, ne može opravdavati ovakvu politiku.
Ogroman proračun i najveći porez
„Zagreb ima proračun od tri milijarde eura i najveći porez, a ima manju novčanu pomoć za novorođenu djecu nego gradovi i općine koji su na razini promila zagrebačkog proračuna“, rekao je.
>Mjera roditelj-odgojitelj godinu dana na Europskom sudu u Strasbourgu; čeka se epilog
Najavu povećanja naknade za 200 eura ocijenio je nedostatnom.
„Ovo povećanje od 200 eura je mizerija. To je bacanje prašine u oči“, ustvrdio je, dodavši da Zagreb, kao glavni grad i grad s najvišim porezima u državi, mora biti „lokomotiva demografske politike“.
U završnici istupa Goluža je poručio da je riječ o svjesnom političkom izboru.
Recite: Nama je draže dati milijune eura udrugama nego novac za novorođenu djecu
„Brojke vas ubijaju. Ne treba čovjek biti genijalac da vidi što se događa. Ali treba biti politički hrabar i reći: nas to ne zanima. Nama je draže dati milijune eura udrugama nego izdvajati ozbiljan novac za svu novorođenu djecu u Zagrebu“, rekao je.
„To je vaše pravo, imate mandat. Ali onda se s tim suočite i neka građani znaju koje su vaše politike“, zaključio je.
Dobra praksa u drugom gradovima
Podsjetimo, kako je Narod.hr pisao, najavljeno povećanje naknade za novorođenčad sa 600 na 800 eura ne može se promatrati izvan konteksta ranijih odluka gradske vlasti predvođene Tomislav Tomašević, koja je izjednačila potpore za prvo, drugo, treće i svako sljedeće dijete na najnižu razinu.
Time je roditeljima trećeg djeteta naknada smanjena s nekadašnjih više od 7.000 eura na današnjih 800 eura, čime je Zagreb izgubio jasno pronatalitetno usmjerenje koje je ranije imao.
U isto vrijeme Zagreb ima maksimalne stope poreza na dohodak, dok brojni manji gradovi i općine nude višestruko veće potpore za rođenje djece. Posljedice su vidljive i u brojkama: broj rođene djece u Zagrebu pao je s 8.055 u 2021. na 6.896 u 2024. godini.
Prema podacima o demografskim mjerama jedinica lokalne i područne samouprave za 2025. godinu, razlike u visini naknada za rođenje djece u Hrvatskoj izrazito su velike. Najizdašniju potporu za prvorođeno dijete isplaćuje općina Sali, čak 7.963 eura, dok slijede Ražanac sa 7.000 eura te općine Povljana i Kolan s po 3.000 eura. Među gradovima se ističe Imotski, koji za prvo dijete isplaćuje 2.500 eura. Kada je riječ o trećerođenom djetetu, iznosi su znatno viši i jasno pokazuju fokus lokalnih vlasti na poticanje većih obitelji. Imotski i Novska prednjače s po 10.000 eura, a slijede Stari Grad s 9.310 eura, Povljana s 9.000 eura te Sali s 7.963 eura.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa