Zbog odustanka Vlade od građanskoga odgoja i obrazovanja kao zasebnoga predmeta u školama, Good inicijativa za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskoga odgoja i obrazovanja danas je na konferenciji za novinare zatražila ostavku ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO) Vinka Filipovića, odgovornih predstavnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) i hrvatske Vlade.
Predstavnica Inicijative Emina Bužinkić tvrdi da su ignorirani rezultati eksperimentalne provedbe građanskoga odgoja koja je uključila istraživanje stavova učitelja i učenika te ocijenila kako Ministarstvo i Agencija zbog samovoljne promjene modela uvođenja i pokretanja ponovne javne rasprave na taj način izigravaju demokratsku proceduru i zanemaruju mišljenje učitelja, učenika i javnosti.
Good inicijativa upozorava kako takav način uvedbe građanskoga odgoja pokazuje neodgovornost prema učiteljima, nastavnicima i učenicima koji usred ljetnih praznika još uvijek ne znaju hoće li imati građanski odgoj.
Na taj način, smatra Good inicijativa, izigrava se proces eksperimentalne provedbe i praćenja jer, kako tvrde, rezultati nisu korišteni u izradbi konačnoga prijedloga.
To po mišljenju inicijative pokazuje nepoštivanje mišljenja dionika iz škola koji su sudjelovali u eksperimentalnoj provedbi kao i neodgovornost prema uloženim ljudskim i financijskim resursima.
Inicijativa smatra kako prijedlog Agencije po svom sadržaju i strukturi ne slijedi dogovoreni i eksperimentalno provjeren koncept građanskoga odgoja te tako ne omogućuje otvarivanje postavljenih ishoda.
Pokrenuta je nova javna rasprava, a da nisu, kako je rečeno, objavljeni rezultati prošle, što je po mišljenju Inicijative, samo jedan od postupaka kojim su MZOS i AZOO izigrali demokratske procedure.
Na taj način, kako ocjenjuje Inicijativa, poručuje se organizacijama civilnoga društva koje niz godina rade na stvaranju preduvjeta za uvođenje građanskoga odgoja te su uspjele osigurati i sredstva EU, da nisu dobrodošli suradnici.
Mario Bajkuša iz razvoja i programa Foruma za slobodu odgoja ocijenio je kako hrvatski obrazovni sustav ne pruža alat za razvoj tolerancije te da najveći dio hrvatskih učenika i dalje smatra kako je Hrvatska samo za Hrvate. “Želimo li da naša djeca igraju glavnu ulogu u svijetu ili da budu njegove marionete”, upitao je Bajkuša i ustvrdio kako je uvođenje građanskoga odgoja kroz poseban predmet najodgovorniji čin te da je sve drugo izraz neodgovornosti.
Profesorica Filozofskoga fakulteta u Zagrebu Vedrana Spajić-Vrkaš smatra kako Ministarstvo uvodi hibridni model nastao od “njihova modela i nekoga tko nije upućen u problem”.
Zato predlaže da se taj model povuče jer, kako je ustvrdila, naše škole nisu spremne za uvođenje međupredmetnoga građanskog odgoja i obrazovanja.
Na upit zašto je Vlada povukla njihov model, Bužinkić je ustvrdila kako je riječ o neodgovornosti te nerazumijevanju građanskoga odgoja. Dodala je i kako se takva poruka mogla iščitati i iz ponašanja novoga ministra Vedrana Mornara, koji se odmah sastao s Crkvom i konzervativnim udrugama.
Bužinkić je upitala, i što se dogodilo, kad Vlada nije prihvatila njihov model građanskoga odgoja i obrazovanja, sa 5.300 000 eura iz Svjetske banke koje je Hrvatska dobila za program građanskoga odgoja i obrazovanja te 500 tisuća eura koje su potrošile civilne udruge za izradu modela?