Zadnje istraživanje provedeno ove godine pokazuje da se među mladima produbljuje demokratski deficit, stoga su organizacije civilnog društva okupljene u GOOD inicijativi pokrenule javnu kampanju za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u škole pod nazivom “Naučimo biti veliki”.
Kampanja čiji je cilj informirati o građanskom odgoju i potaknuti uključivanje svih aktera (učitelja i nastavnika, učenika i roditelja) u javnu raspravu, kako bi u škole sustavno bio uveden kvalitetan kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja, osmišljena je na temelju podataka dobivenih iz dva velika istraživanja provedena tijekom ove godine. U prvom su ispitivani stavovi građana o njihovim pravima i sudjelovanju u političkom odlučivanju, a drugo se bavilo ispitivanjem srednjoškolaca – maturanata o građanskim kompetencijama.
Vlasta Ilišin iz Instituta za društvena istraživanja istaknula je na konferenciji za novinare kako istraživanja od devedesetih do danas pokazuju da među hrvatskim građanima, i među starijima i među mlađima, postoji veliki demokratski deficit jer pokazuju polovično razumijevanje demokratskih načela, pravila i procedura.
“Od 90-ih se ti demokratski deficiti produbljuju. Iako bi trebalo očekivati suprotno, opada prihvaćanje liberalno-demokratskih vrijednosti, posebice demokratskog i višestranačkog sustava, a istodobno se relativizira važnost demokratskog sustava i raste prihvaćanje autoritarnih sustava”, naglasila je Ilišin.
Preliminarni rezultati istraživanja među starijima iznad 18 godina pokazuju da otprilike polovica ispitanika nije svjesna svoje uloge građana. Rezultati istraživanja među srednjoškolcima su zabrinjavajući i iznenađujući, posebno među srednjoškolcima u trogodišnjim obrazovnim programima, kaže Ilišin, jer pokazuju da se oni informiraju iz krajnje nepouzdanih izvora – društvenih mreža i u razgovoru s vršnjacima.
“To pokazuje da su zakazali svi agensi socijalizacije – škola, obitelj, mediji i političke elite. Najlakša i najefikasnija intervencija može se odvijati preko obrazovnog sustava. Škola je mjesto koje može osigurati da se steknu znanja i vještine potrebne budućim građanima, jer da bi mogli odlučivati, moraju i razumjeti stvari”, poručila je Ilišin.
Emina Bužinkić iz GOOD inicijative pozvala je na unapređenje sustava obrazovanja unutar cjelovite kurikularne reforme, s obzirom na postojeće potrebe zbog nedovoljno razvijene građanske kompetencije mladih i nedovoljnog korištenja potencijala obrazovnog sustava.
“Zahtijevamo da se objave rezultati međupredmetne i predmetne provedbe građanskog odgoja i obrazovanja u razredima, te jasna analiza prednosti jednoga i drugoga. Zagovaramo uvođenje predmeta građanskog odgoja i obrazovanja u škole, ali više se treba fokusirati na praćenje rada cijelog obrazovnog sustava”, kazala je.
Učenik Tin Puljić, koji je u kolovozu sudjelovao u pobjedničkom timu na svjetskom debatnom natjecanju u Singapuru, poručio je da Hrvatska treba imati građanski odgoj jer iz obrazovanja sve kreće dalje. “Ako ne obrazujemo djecu, nećemo obrazovati ni buduće roditelje niti profesore – kadar koji će jednoga dana ponovno graditi ovo društvo”, kazao je .
Kroz javnu kampanju “Naučimo biti veliki” planira se provedba niza aktivnosti – emitiranje šest promotivnih video spotova sa šest ključnih dimenzija građanskog odgoja i obrazovanja (društvena, ljudsko-pravna, politička, gospodarska, ekološka i interkulturalna), pakete s plakatima i lecima za škole, te pokretanje internetske stranice www.naucimobitiveliki.hr.