Otok Smokvica nakon 20 godina u vlasništvu je države. Tom prigodom, ministar državne imovine Goran Marić za Novu TV govorio je o tome koliko je još državne imovine van kontrole države te je najavio popisivanje državne imovine.
Bespravno korištenje otoka Smokvice je završeno. Što vam je poručio gospodin Todorić kad ste ga upozorili da ne plaća taj otok?
Veseli me da je Republika Hrvatska u posjedu ponovo, nakon dvadesetogodišnjeg bespravnog i bez naknade korištenja otoka Smokvice. Nažalost, taj otok nije izolirani otok u poslovnom iskustvu Republike Hrvatske…
Što vam je on rekao?
Mi smo odmah po spoznaji, desetak dana nakon utemeljenja Ministarstva državne imovine, vidjeli da nije reguliran status, da se ne plaća. Pozvali smo Grafoplast na plaćanje. U startu je bilo rečeno da će platiti dug, ali nakon osam dana nije platio i mi smo pokrenuli postupak ovrhe.
Mislite li da ćete se sada moći naplatiti?
Redovnom tužbom, odnosno to više nije u našim rukama nego u rukama pravosuđa i nadam se da ćemo bar jedan dio duga naplatiti.
Što ćete sad s otokom Smokvicom? Hoćete li predložiti da se ona opet da u neki trajni najam domaćem poduzetnikom, strancu?
Slijedi razgovor Ministarstva državne imovine, Ministarstva obrane i Ministarstva prometa, mora i infrastrukture. Naš prijedlog će biti da se da u dugogodišnji zakup putem međunarodnog javnog natječaja.
Jeste li utvrdili koliko se takve državne imovine bespravno koristi, a država ne ubire novac? Primjerice, ako su tu šume, otoci, nekretnine…
Na stotine slučajeva.
Koji su iznosi u pitanju?
Recimo, 800 stanova se bespravno koristi, pedesetak poslovnih prostora se bespravno koristi bez naknade. Ukupan dug, do sada utvrđen, je 56 milijuna kuna neplaćenih potraživanja za bespravno korištenje.
Hoćete li paralelno ići na naplatu potraživanja kod tih ljudi i na izbacivanje s posjeda?
Već smo krenuli u postupak. Recimo, za sedam kampova koje nismo naplatili u proteklih deset godina nego 97 tisuća kuna već otkad je Ministarstvo naplatili smo pet milijuna kuna. Za korištenje zemljišta na Zrću naplatili smo 2.300.000 kuna iako se prije nije plaćalo ništa.
Tko će odgovarati na kraju?
Ne znam, to nije na Ministarstvu državne imovine.
Vi ćete to naplatiti i prošla baka s kolačima?
Mi naplaćujemo. Ovo je poruka da država postoji u institucionalnom, političkom i psihološkom smislu i nitko više neće moći koristiti imovine Republike Hrvatske da ne plaća svoje obveze.
Imovina Republike Hrvatske su i državne strateške tvrtke. Od 49 državnih tvrtki samo je pet novih direktora. Vi slovite u javnosti kao prvi kadrovik, budući da vodite državnu imovinu. Kada možemo očekivati postavljanje predsjednika uprave u državnim tvrtkama i po kojem kriteriju?
To o slovljenju kadrovika je jedna disciplinirano-projektirana krivotvorina. Ni u kom slučaju nisam niti u formalnom smislu, a kamoli neformalnom. Ministarstvo državne imovine je na neprirodan način, koji je utvrdila bivša Vlada, postalo servis drugim ministarstvima, što ubuduće neće biti jer smo pripremili izmjene zakona, tako da resorna ministarstva koja i sada predlažu Ministarstvu državne imovine, ubuduće će izravno predlagati Vladi direktore. Tako da više nećemo biti jedna zaštitna magla…
Koje to povjerenstvo onda bira sve te direktore?
Povjerenstvo, putem javnih natječaja, predstavnik resornog ministarstva, predstavnik Ministarstva državne imovine, obavlja javne natječaje. Kasnije povjerenstvo za strateška društva pri Vladi predlaže Vladi.
Tko to vodi?
To vodi potpredsjednica Vlade.
Kada ćemo dobiti prvo imenovanje direktora?
Uskoro.
Kad je to uskoro?
Ovih dana.
Koliko je to u pitanju direktora?
Ja se nadam i vjerujem više od desetak.
Zadnjih dana stalno govorite da nemamo popisanu državnu imovinu, da je to kopirano od prijašnjih godina. Imate li procjenu koliko je to državne imovine? Što su to: šume, rijeke, otoci, nekretnine? Koja je količina toga nepopisanoga, a vrijednost je Republike Hrvatske?
Ministarstvo državne imovine upravlja samo jednim dijelom. Recimo, ne upravlja šumama, morem, pomorskim dobrom, poljoprivrednim zemljštem uopće. Pokrenuli smo novi zakon o upravljanju državnom imovinom i novi zakon o državnom registru.
Koja je procijenjena vrijednost toga?
Nijedna ozbiljna osoba ne bi se usudila procijeniti vrijednost državne imovine, ali sigurno, grubo govoreći, ona je veća od ukupnog duga Republike Hrvatske.
Što ćete raditi s tim kad se popiše? Davati u zakup, prodaju, taj novac davati u proračun ili nešto drugo?
Ovisi o vrsti imovine, o položaju, vrijednosti. Ali svakako i zakup i najam i koncesija i prodaja dolaze u obzir. U svakom slučaju svaka imovina Republike Hrvatske treba u jednom od tih oblika biti mobilizirana.
I kad vas se pita, to ide u proračun. Gdje se to treba trošiti? Smanjivanje javnog duga, povećavanje mirovina… Što biste vi kao ministar u Vladi radili u tom slučaju?
Sve što realizira Ministarstvo državne imovine idu prihodi i primici u državni proračun, a najbolje je da se to koristi za otplatu javnog duga.
Koliko će vam ljudi trebati da popišete tu imovinu?
Za potpuno funkcioniranje Ministarstva državne imovine trebali bismo imati dvostruko više ljudi.
Koliko je to?
Sigurno još 150 do 200 ljudi.
I koliko će to godina trajati?
Kada bismo bili potpuno kapacitirani, u roku od dvije, tri godine mogli bismo potpuno konsolidirati Ministarstvo državne imovine i onu imovinu koja je u resoru Ministarstva.
Znači morat ćemo zaposliti još 150 ljudi da popišu državnu imovinu?
Ne, to nije samo da popišu. Ne može se popisivati, nije to popis stanovništva. Državna imovina je toliko komplicirana, imovinsko pravni odnosi. Tu su potrebne najstručnije osobe da bi rješavali toliko dugo godina neriješene imovinsko-pravne odnose. Nije to popis imovine koja postoji, to je i suvlasništvo, neraščišćeni odnosi u pretvorbi i privatizaciji, turističko zemljište…
Mi 2017. ne znamo što imamo, vi kažete da procjenjujete da je ta imovina otprilike vrijednosti javnog duga. Što smo mi, država?
Ovo otkad je Ministarstvo državne imovine i ovakvi slučajevi sada što se radi, to je dokaz da država postoji. Nažalost, dosadašnja praksa, ta neprihvatljiva poslovna praksa, pokazuje da država nije inzistirala u institucionalnom smislu na više razina.
Samo da se vratimo na javne tvrtke, kažete da će biti imenovano desetak direktora. Dosad je uvijek bila praksa javni natječaj, ali se pazilo na stranačke iskaznice da se zadovolje koalicijski partneri. Da li nam to i ovaj put gine ili će stranačke iskaznice biti sa strane?
Nije bila dosadašnja praksa javni natječaji, niti jedno trgovačko društvo, nikada u suvremenoj hrvatskoj državi nije imenovana uprava temeljem javnog natječaja dok nije ova Vlada provela javne natječaje. A kriteriji su jasni, u prvom redu je stručnost, obrazovanost, radno iskustvo i to je propisano. Nigdje se ne propisuje stranačka iskaznica.
Sigurni ste da nigdje neće biti stranačkih uhljeba?
U upravama sigurno ne. Od onih koji su se prijavili na natječaj odabrane će biti najstručnije osobe koje mogu najviše doprinijeti razvoju tog trgovačkog društva
Tekst se nastavlja ispod oglasa