Oboje kandidata u drugom krugu predsjedničkih izbora Kolinda Grabar Kitarović i Ivo Josipović “osvojili” su po 11 većih gradova – županijskih središta, a u odnosu na prvi krug HDZ-ova kandidatkinja uspjela je u svoju korist preokrenuti rezultat u Splitu, Osijeku, Zadru i Sisku.
U Splitu je za aktualnog predsjednika u prvom krugu glasovalo 36,48 posto, a za Grabar Kitarović 32,83 posto. Razlika je iznosila 2893 glasa, no u drugom krugu većina Splićana, njih 52,88 posto dalo je glas HDZ-ovoj kandidatkinji koja je pobijedila za 5254 glasa.
U Osijeku je Grabar Kitarović pobijedila s 50,45 posto, iako je u prvom krugu zaostajala 614 glasova za Josipovićem koji je imao 37,51 posto, a ona 36,13 posto. Na kraju izborne utrke imala je 486 glasova više od Josipovića.
Kandidati gotovo izjednačeni u Zadru
HDZ-ova kandidatkinja uspjela je nadoknaditi veliki zaostatak u Zadru. Josipović je tamo u prvom krugu dobio 39,22 posto, a ona 35,81, no u drugom krugu Grabar Kitarović je pobijedila za 0,36 posto ili 127 glasova, osvojivši 50,18 posto.
Sisak je u prvom krugu dao 38,71 posto glasova Josipoviću, a njegovoj protukandidatkinji 36,26 posto. Dva tjedna kasnije Grabar Kitarović uspjela je i u tom gradu pobijediti. Osvojila je 50,15 posto ili 73 glasa više.
U ostalim većim gradovima birači su glasovali kao i u prvom krugu pa je tako HDZ-ova kandidatkinja ponovo pobijedila u Vukovaru (51,66 posto), Požegi (51,93), Velikoj Gorici (53,49), Slavonskom Brodu (53,76), Šibeniku (54,68), Karlovcu (55,87) i u Gospiću u kojem je dobila čak 76,11 posto glasova.
Josipović je, pak, ponovio pobjedu u Zagrebu, gradu s najvećim brojem birača, osvojivši 51,89 posto glasova. Za njega je glasovalo 216.290 birača, dok je Grabar Kitarović dobila 200.573 glasa.
Za Josipovića su ponovo glasovali i u Dubrovniku (50,34 posto), Virovitici (51,12), Krapini (52,18), Križevcima (52,73), Bjelovaru (52,47), Koprivnici (61,04) i Rijeci (61,67), a najuvjerljivije rezultate ostvario je u Varaždinu (71,31), Čakovcu (75,70) i Puli gdje je osvojio čak 79,25 posto glasova.
U većim gradovima i općinama veća izlaznost – bolja dostupnost birališta
Institut sinergije znanosti i društva analizira odnos izlazanosti i rezultata glasovanja i veličine općine ili grada:”Kreirali smo 5 skupina općina i gradova u ovisnosti o njihovom broju glasača, te analizirali uspjeh oba kandidata unutar tih skupina. Grafikon ispod prikazuje postotak glasova za kandidate i izlaznost unutar svake skupine, pri čemu treba uočiti kako prosječna izlaznost raste s veličinom općine ili grada”. (analiza na: http://iszd.hr/2015/01/grad-zagreb-presudan-faktor-2-kruga-predsjednickih-izbora/).
Josipović u Zagrebu dobio 51 000 glasova manje
No, na kraju je važno koliko su glasova kandidati prikupili. Stoga grafikon ispod pokazuje broj glasova unutar svakog od pet nivoa veličina općina ili gradova. Josipović je u prosjeku prikupio više glasova u općinama i gradovima iznad 30,000 stanovnika, no nedovoljno za ukupnu pobjedu.
Očito su u tom balansu velikih i malih sredina bili ključni veliki gradovi. Iznad 100,000 stanovnika imaju samo Rijeka, Split i Zagreb, i iako je u njima izašao na glasanje približno isti broj ljudi kao i na izborima prije 5 godina, Josipović je dobio manje glasova nego tada: u Rijeci 11,349 glasova manje, u Splitu 9,998 manje, a u Zagrebu čak 51,506 glasova manje! U Zagrebu je izašlo ovaj puta 430,578 birača, a tada je bilo 438,213, no tada je Josipović dobio 267,796 glasova, a sada 216,290. Stoga, usprkos tome što je broj izašlih glasača u inozemstvu osjetno opao u odnosu na prije 5 godina (tada je glasalo oko 114,000 ljudi, a ovaj puta oko 37,000), što je pogodovalo Josipoviću, on ipak nije uspio pridobiti dovoljno glasova u sredinama koje su mu bile očekivano sklone.