Potpredsjednik Vlade Branko Grčić izjavio je u utorak da najnovije procjene pokazuju da i Europska komisija vjeruje da Hrvatska izlazi iz recesije te da su stvoreni uvjeti za stabilan i održiv gospodarski rast u idućim godinama.
“Blago povećanje procjene stope rasta na 0,3 posto pokazuje da i Europska komisija vjeruje da Hrvatska izlazi iz recesije u ovoj godini. Dobro je što je i prognoza rasta za 2016. godinu povećana na 1,2 posto ,jer to znači da smo stvorili uvjete za stabilan i održiv gospodarski rast u idućim godinama”, stoji u izjavi potpredsjednika Vlade i ministra regionalnog razvoja i fondova EU Branka Grčića dane povodom najnovijih ekonomskih procjena Europske komisije.
Kako dodaje, pozitivni ekonomski pokazatelji s početka 2015. godine to samo potvrđuju. Posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku tako pokazuju da je u prvom tromjesečju industrijska proizvodnja porasla za 0,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok je promet u trgovini na malo uvećan za 1,7 posto.
“Rastu industrijska proizvodnja i izvoz kao nastavak pozitivnih trendova iz prošle godine. Raste i osobna potrošnja potaknuta, između ostaloga, poreznim rasterećenjem plaća. Stabilizira se i građevinski sektor, što upućuje na oživljavanje investicijskih aktivnosti. Sve to dovelo je do smanjenja nezaposlenosti, odnosno blagog povećanja zaposlenosti”, navodi Grčić.
Europska komisija u utorak je blago povećala procjenu gospodarskog rasta za ovu godinu u Hrvatskoj u odnosu na prethodne prognoze, s 0,2 na 0,3 posto, a za sljedeću godinu s 1 na 1,2 posto. Prepreka za veći rast Hrvatske ostaje i dalje slaba domaća potražnja, čiji se pad postupno smanjuje, navela je Komisija.
Nakon što je zaposlenost prošle godine rasla za 2,7 posto, ove će godine stagnirati, a sljedeće se očekuje blagi rast od 0,5 posto. Što se nezaposlenosti tiče, ona se za ovu godinu procjenjuje na 17 posto, a za sljedeću se predviđa njezin blagi pad na 16,6 posto, procjenjuje EK.
Izvoz bi u ovoj godini trebao rasti 3,7 posto, zahvaljujući boljoj cjenovnoj konkurentnosti i oporavku u ostalim članicama EU-a. Zbog slabe domaće potražnje očekuje se sporiji rast uvoza po stopi od 2,4 posto, što povećava hrvatski višak na tekućem računu.
Rizici za scenarij rasta vezani su uz dodatne mjere za fiskalnu konsolidaciju i dovođenje javnog duga na održivu razinu.
Proračunski deficit prošle godine je iznosio 5,7 posto, ove se godine procjenjuje na 5,6 posto, a sljedeće godine ponovno 5,7 posto. Javni dug bi trebao s prošlogodišnjih 85 posto rasti na 90,5 posto, a sljedeće na 93,9 posto. Inflacija bi s prošlogodišnijih 0,2 posto trebala ove godine blago pasti na 0,1 posto, a sljedeće godine rasti na 1,3 posto.
“Što se tiče fiskalnih projekcija, Europska komisija je prepoznala naše napore na fiskalnoj konsolidaciji. Međutim, jasno je da daljnje smanjenje deficita i zaustavljanje rasta javnog duga moraju biti i ostaju u fokusu Vlade za naredno razdoblje. Pretpostavka za to je provedba Nacionalnog programa reformi koji je Vlada već prihvatila i počela provoditi“, zaključio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić.