Europski izbori bez osvojenog mandata i razlaz s nezavisnim gradonačelnikom Vrgorca Antom Pranićem otvorili su priče o budućnosti Mosta. Je li ovo kraj Mosta, u razgovoru za Večernji list otkriva politički tajnik stranke Nikola Grmoja.
Razgovor je vodila Tea Romić.
Iz razgovora izdvajamo pojedine dijelove.
Na europskim izborima niste osvojili željeni mandat, što se dogodilo?
Most je kao opcija evoluirao od trenutka kad se pojavio na nacionalnoj pozornici. Dobili smo veliko institucionalno iskustvo, a potom i iskustvo konstruktivne opozicije koja pod povećalom gleda na rad dojučerašnjih partnera. U tom procesu, pogotovo zato što je on na trenutke bio kaotičan, sukladno istim takvim prilikama u državi, dio naših birača vjerojatno se okrenuo drugim opcijama, a neke smo nove dobili. Na nama je da novih birača koji u Mostu vide konstantu predanosti i rada u zaštiti nacionalnih interesa bude više nego onih koji su promijenili svoje preferencije.
Ozbiljna istraživanja prije EU izbora pokazala su da su, od svih političkih opcija, naši birači najmanje motivirani na izlazak. Tako smo složili i listu, da raznolikošću kandidata potaknemo što više različitih birača na izlazak. Most je jedina relevantna nacionalna opcija koja nije nastala odozgo prema dolje, nego obrnuto – od običnih ljudi, lokalnih političara i aktivista rođena je opcija koja je u jednom trenutku postala nacionalna. Naša je biračka baza heterogena i, kad nema velikog motiva za izlazak na izbore, teško ju je ujediniti i izvući na birališta. EU izbori za nas su u tom smislu bili velik izazov i iz njih smo izvukli pouku. Rezultat je bio ispod očekivanja, ali i dovoljno dobar da na njemu možemo graditi. Idemo sad na izborni sabor po načelu „jedan čovjek, jedan glas“, proširit ćemo stranačka tijela i dati priliku novim ljudima, a usto ćemo stranku i programski profilirati.
Nama je ovo samo motiv da još jače nastavimo dalje. Došlo je vrijeme da nastupamo kao etablirana opcija s jasnim programskim usmjerenjima.
Rekli ste da se nećete opet kandidirati na tim izborima, znači li to da ste jedini krivac?
Ne može jedna osoba biti kriva za sve i mi smo toga svjesni. Da je tome tako, ja bih jednostavno svojim odlaskom riješio sve probleme Mosta. Neću se kandidirati zato što kao predsjednik Kluba zastupnika u Saboru imam sasvim dovoljno obveza, a potreba za dodatnim profiliranjem Mosta jednostavno traži da neke druge ljude gurnemo u vatru.
Optuživali su vas da ste verbalni agresivac, trebate li mijenjati i nastup, način komunikacije?
Ti koji su me optuživali najradije bi da šutim i pustim ih da kao pravi lešinari mrcvare ovu zemlju. To neće ići! Apsolutno sam spreman raditi na sebi, ali u jednome ostajem isti – reagirat ću na svaku nepravdu i neću dati onima koji čine štetu Hrvatskoj da mirno spavaju.
Idete li sa svojim kandidatom za predsjednika države ili ćete nekoga podržati?
Glavni odbor zaključio je da će Most imati svog kandidata na predsjedničkim izborima.
Koga? Možda Božo Petrov?
Ne bih još o imenima, ali želja nam je ponuditi nešto što ni jedan od kandidata koji su u fokusu javnosti ne nudi.
Imamo nekoliko iznimno kvalitetnih ljudi koji odgovaraju tom opisu. Željeli bismo iskoristiti priliku da kroz svog kandidata predstavimo vrijednosti Mosta i našu viziju Hrvatske. Bit će to važan korak u profiliranju stranke.
A što mislite o kandidatima koji su dosad predstavljeni, Zoranu Milanoviću i Miroslavu Škori, koji bi povećavao ovlasti predsjednika?
Da ne mislimo da imamo boljeg kandidata, ne bismo išli s njim na izbore, već bismo podržali nekoga od njih. O njihovim programima ćemo detaljnije kad naš kandidat predstavi svoj program.
Očekujete li prljavu kampanju?
Naša kampanja svakako neće biti takva, a kako će drugi voditi svoje kampanje, na to ne možemo utjecati. Volio bih da dominiraju važne teme i konkretna rješenja, a ne podmetanja i vrijeđanje.
Nakon izbora posvetili ste se borbi za promjenu Ustava kako bi se zaštitile vode, mislite da imate šanse?
Znamo da je teško skupiti većinu potrebnu za promjenu Ustava, ali smatramo da je oko ovog pitanja doista potreban široki konsenzus i da bi sve relevantne snage u hrvatskoj politici trebale podržati ovakvu inicijativu.
Evo, već smo kolege iz HSLS-a natjerali na akciju i nadamo se da će i ostali nešto poduzeti po tom pitanju te da ćemo onda svi skupa postići kompromis i promijeniti Ustav. Građanima trebamo poslati poruku da možemo pronaći zajednički jezik kad su posrijedi nacionalni interesi i zaštita naših prirodnih resursa.
Cijeli intervju pročitajte na portalu Večernjeg lista.
Tekst se nastavlja ispod oglasa