epa04949337 Migrants arrived by buses from Croatia at the border crossing between Hungary and Croatia in Beremend, 237 kms south of Budapest, Hungary, 25 September 2015. Croatia bowed to EU pressure 25 September and removed contested border restrictions it had imposed on traffic from Serbia in one of several rows erupting across Europe, as the continent grapples with an influx of migrants and refugees. EPA/JANOS MARJAI HUNGARY OUT

U Hrvatskoj treba postići suglasje svih političkih, pravnih i upravnih čimbenika vezano uz aktualnu migrantsku krizu i donijeti kratkoročan i dugoročan program njezina savladavanja, zaključeno je u srijedu na znanstvenome skupu “Velike migracije i Republika Hrvatska”, održanome u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).

Skup je organiziralo Znanstveno vijeće za mir i ljudska prava Akademije, a otvorio ga je predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić istaknuvši kako Hrvatska ima poseban senzibibilitet za problem izbjeglica s obzirom na svoje iskustvo iz Domovinskoga rata kada je pružila gostoprimstvo stotinama tisuća izbjeglih stanovnika Bosne i Hercegovine i kada su mnogi hrvatski građani bili prisiljeni odlaziti u inozemstvo, priopćio je Ured za odnose s javnošću HAZU.

“Hrvatska je pokazala svoju humanost, solidarnost i empatiju u ovoj krizi, no radi se o globalnome problemu koji treba rješavati sustavno, a ne stihijski, vodeći računa o sigurnosnim, političkim i ekonomskim implikacijama, kao i o ograničenim kapacitetima Hrvatske”, rekao je akademik Kusić.

Predsjednik Znanstvenoga vijeća za mir i ljudska prava HAZU akademik Davorin Rudolf istaknuo je ulogu koju Ujedinjeni narodi (UN) imaju u sprječavanju velikih migracija izazvanih ratovima, siromaštvom i društvenim nepravdama. O tomu su opširnije govorili uvodničari – demograf Stjepan Šterc i sociolog Ivan Rogić iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. Šterc i Rogić upozorili su na izazove pred kojima se nalaze Europa i svijet zbog stanja u sjevernoj Africi i Bliskom Istoku, a koji se tiču Hrvatske zbog njezina zemljopisnoga položaja i demografske situacije.

Na znanstvenome skupu zaključeno je i kako je nužna kontinuirana suradnja Hrvatske s institucijama Europske unije i susjednim zemaljama, uz vođenje računa o hrvatskim nacionalnim interesima.

Izvor: narod.hr/h
Photo: fah