U povodu Svjetskog dana tla i Međunarodne godine tla, u četvrtak je u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) održan okrugli stol o pravnoj zaštiti tla kao međunarodnom općem dobru koje uz gospodarsku ima i brojne druge uloge.
Okrugli je stol održan kao jubilarni 30. iz Akademijinog ciklusa Modernizacija prava u sklopu kojeg su u posljednjih deset godina obrađene brojne teme s tog područja.
Kako je u uvodnom govoru istaknuo predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, ciklus okruglih stolova Modernizacija prava jedna je od najznačajnijih tradicija u novijoj povijesti Akademije, pogotovo zbog brojnih problema koji postoje u pravnom sektoru, priopćio je HAZU.
“Na ovih okruglim stolovima sudjeluju i znanstvenici s fakulteta i praktičari te se donose smjernice na osnovu znanstvenih, stručnih i etičkih principa čiji utjecaj se opaža nakon nekoliko godina”, istaknuo je Kusić.
Predsjednik Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava i potpredsjednik HAZU akademik Jakša Barbić kazao je da pravo ulazi u sve dijelove života, zbog čega pravnici žele multidisciplinarnu raspravu. Podsjetio je da su na zadnjim okruglim stolovima do sada obrađene teme upravnopravne zaštite okoliša i pravne zaštite šuma te da se planiraju i teme pravne zaštite voda i zraka.
“Ljudi nisu svjesni da je okoliš prvorazredno društveno pitanje i HAZU ne bi obavljala svoju funkciju kad se ne bi pozabavila temama iz tog područja”, prenose u priopćenju Barbićeve riječi.
O ulogama tla koje zahtijevaju pravnu zaštitu govorio je akademik Ferdo Bašić koji je istaknuo da je tlo međunarodno opće dobro koje uz gospodarsku ima i brojne druge uloge kao što su proizvodnja hrane, ekološka, socijalna i prostorna uloga, uloga u oblikovanju krajobraza, uloga izvora sirovina i energije te rekreacijsko-turistička uloga.
“Čak 95 posto hrane potječe iz tla, a više od 50 posto hrane čine pšenica, kukuruz i riža. Tlo treba zaštitu, a da bi to bilo moguće najprije nam trebaju moderne zemljišne knjige koje Hrvatska nema. Zatim treba omogućiti intenzifikaciju poljoprivrede, riješiti problem odvodnje i navodnjavanja te zabraniti usitnjavanje parcela i stimulirati njihovo okrupnjavanje.
Prenamjenu zemljišta treba postrožiti i novčano kažnjavati, poticati okolišno prihvatljiv uzgoj te sankcionirati izostanak sjetve. Ispod površine tla je neprocjenjivo više života nego na samom tlu. Pritisak na tlo je sve veći i stoga treba zakonska regulativa kroz donošenje Zakona o gospodarenju tlom i zaštiti tla koji bi podrazumijevao trajni monitoring tla”, zaključio je Bašić, kažu u HAZU.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa