Većina saborskih klubova u četvrtak je podržala prijedloge izmjena triju zakona – o Pravosudnoj akademiji, Državnom odvjetništvu i Državnom sudbenom vijeću kojima bi se trebalo omogućiti imenovanje na pravosudne dužnosti i kandidati koji nisu pohađali Državnu školu za pravosudne dužnosnike, ako imaju dovoljno iskustva na pravnim poslovima, dok su iz oporbenog HDZ-a poručili kako bi Pravosudnu akademiju trebalo ugasiti jer nije postigla svrhu koju je postići trebala.
“Akademija koja traje godinu dana, koja će sutra zbog istih razloga trajati šest mjeseci, bez ikakvog razloga nosi tako zvučno ime. Ona nije postigla svrhu koju je postići trebala, a uzor Visoka škola administracije u Francuskoj ili neki njemački modeli nemaju blage veze s tim u što je pretvorena naša škola”, naglasio je HDZ-ov zastupnik Davorin Mlakar.
SDSS-ov Mile Horvat iznenađen je ocjenama HDZ-a, rekavši kako je cijeli projekt idejno realiziran u vrijeme upravo njihovog mandata.
“Iznenađen sam zaključkom kolege Mlakara koji je rekao da ovu instituciju treba ugasiti. Pa cijeli koncept i cijela ideja i realizacija ideje je bila u vrijeme vašeg mandata i vaš ministar je predložio koncept o kojem mi sad razgovaramo”, rekao je Horvat.
HDZ je, među ostalim, zamjerio i to što nije načinjen analitički prikaz dosadašnjeg rada Pravosudne akademije.
Akademija će trajati sve kraće, tijela nadležna za imenovanje sudaca više neće biti tijela koja će utjecati na upis i polaznike Pravosudne akademije, a još uvijek, iako postoji mogućnost sada da se i sudski savjetnici natječu za pravosudne dužnosti, teško da ćemo moći promijenit dosadašnju grešku i nepravdu prema njima jer nisu bili svi isti pred zakonom, kritizirao je Mlakar.
Reformistica Vesna Sabolić kaže kako se ne može oteti utisku da je Pravosudna akademija hermetički zatvoren sustav koji je imao veliki broj nedostataka.
“Neki od njih se otklanjaju ovim izmjenama i dopunama i to je dobro, no, nisam sigurna da je to dovoljno”, ocijenila je.
Vesnu Škare Ožbolt (DC) rekla je kako hrvatski pravni sustav ‘presporo hoda’.
“Pravosudna akademija zaživjela je još 2005. godine, međutim presporo hodamo i bojim se da će nam suci i državni odvjetnici jednostavno izgubiti korak sa pravom Europske unije, pravnom sudskom praksom koja se praktički izravno primjenjuje i u hrvatski pravni sustav”, kazala je.
Nezavisni Josip Kregar također problematizira primjenu mehanizama europskog prava u našem sudstvu.
“Imamo kod našeg sudstva veliki nedostatak u nerazumijevanju mehanizama europskog prava. Zašto naši sudovi, a trebali bi, ne primjenjuju praksu Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu neposredno. Pa to je dio našeg unutrašnjeg zakonodavstva”, rekao je Kregar.
SDP-ova Ingrid Antičević Marinović je ustvrdila kako nije dovoljno biti samo stručan već i imati najviše etičke vrijednosti, a založila se i za uvođenje kaznenog djela kršenja zakona od strane sudaca.
“Želimo zaista da suci budu ono što zaista trebaju biti u svojoj domeni – svećenici pravde”, poručila je Antičević Marinović.