Konačni prijedlog Stečajnog zakona podijelio je u utorak saborske zastupnike – dok su vladajući uvjerenja kako će se njime skratiti stečajni postupci i osigurati namirenje vjerovnika, iz oporbenog HDZ-a i HDSSB-a poručivali su kako je cijela rasprava “tek prodavanje magle” te još jedan doprinos pravnoj nesigurnosti.
Iz HDZ-a su u raspravi isticali kako predloženi zakon neće podržati jer, tvrde, nisu razjašnjene sve okolnosti oko predstečajnih nagodbi.
Goran Marić (HDZ) upozorava kako treba razlikovati tvrtku koja tri mjeseca ne isplaćuje plaću, a ima ogroman kapital i imovinu te tvrtku koja nije isplatila plaću i uopće nema imovine. “To ovaj zakon ne predviđa, on stavlja u isti koš tri neisplaćene plaće uzastopce i blokadu društva od 120 dana”, kaže Marić.
Vjerovnike bi, kaže, zanimalo i poslovanje dužnika “do” otvaranja predstečajnog postupka, a ne samo “od”. “Najvažnije je gdje je novac predstečajnog dužnika. Ako je netko dobio toliko isporučene robe, nije je platio, toliko izvršenih usluga, nije platio, toliko kredita, nije ih otplatio – pa gdje je onda novac završio”, pita Marić te ocjenjuje kako predloženi zakon stavlja plašt na sva ta pitanja.
“Cijela je ova rasprava nepotrebna i prodavanje je magle. Vlada je donijela Zakon o predstečajnoj nagodbi dok je to bilo izvan zakona i radilo se ne po zakonu, nego po nezakonju. E sad kad su se namirili milijarderi, kapitalisti, oni koji su privatizirali Hrvatsku, sad je ostala sitna boranija i sad vlada kaže ‘to nama više ne treba, sad može po zakonu, i sad se vi sitne ribe ravnajte po zakonu i glođite'”, kazao je Dujomir Marasović (HDZ).
Prema prijedlogu stečaj se otvara kada je račun tvrtke blokiran dulje od 120 dana i za takve se slučajeve uvodi automatski stečaj, a Fina bi ga morala pokrenuti u roku od osam dana. Među razlozima za pokretanje stečaja je i neisplata plaća dulje od tri mjeseca, a u novi zakon ugrađene su i odredbe o predstečajnim nagodbama, koje će ubuduće biti u nadležnosti sudova, što bi trebalo osigurati bolju zaštitu vjerovnika i spriječiti ‘napuhivanje’ tražbina.
Ivo Jelušić (SDP) smatra kako je nakana zakona pokušati u maksimalno kratkom roku sanirati tvrtku, vratiti je u život, ali i maksimalno namiriti vjerovnike.
Bivši ministar financija Slavko Linić (Klub nezavisnih ljevičara) zadovoljan je rezultatima predstečajnih nagodbi te podsjeća kako je 33.000 radnih mjesta spašeno, razriješeno preko 30 milijardi međusobnih potraživanja. “Na teret države pao je otpis od jedne milijarde, a s 1,5 milijardi je ugovoreno refinanciranje i reprogram dugova”, tvrdi Linić.
Laburistica Nansi Tireli, međutim, upozorava kako kako se ne govori o tome koliko je poduzetnika i obrtnika prekinulo posao jer su se, kaže, velikima praštali dugovi koji su stvarali godinama.
“Zakon u predstečajnim nagodbama upravo će zaštiti male, jer će provjera potraživanja biti u rukama suda. Ispitivanje potraživanja je, po našem mišljenju, oduvijek trebalo biti u rukama suda i sada se u ruke suda vraća” rekla je zamjenica ministra pravosuđa Sandra Artuković Kunšt.
Branko Vukšić (Klub nezavisnih ljevičara) uvjeren je kako se sudovi neće moći uhvatiti u koštac s novim pravilima. “Mislim da bi se u Hrvatskoj mogao snimiti film o stečajnoj mafiji i sasvim sigurno da bi dobar redatelj s tim filmom zaradio Zlatnu palmu jer mi smo raritetna zemlja u tim slučajevima”, rekao je.
Da će zakon motivirati cijelu poslovnu zajednicu mišljenja je Vesna Škare Ožbolt (DC). “Zakon će na neki način motivirati poslovnu zajednicu, dužnike, vjerovnike, zaposlenike, menadžmente, vlasnike, sindikate, konačno i pravosuđe, pa i Finu u smislu bržeg imobiliziranja i rješavanja onih poduzeća koja doista više nemaju nikakvu budućnost za funkcioniranje, ali i pomoći onima koji imaju perspektivu za oporavak”, kaže Škare Ožbolt.
Zakon je, uvjeren je HDSSB-ov Dražen Đurović, tek “još jedan od doprinosa pravnoj nesigurnosti”.