Tematska sjednica Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav 29. listopada održat će se s temom: “Zakon o referendumu”. Saborski odbor za Ustav otvorio je jednomjesečnu javnu raspravu o nacrtu novog zakona o referendumu.
Predsjednik odbora Peđa Grbin uvodno je obrazložio da bi ovim prijedlogom rok za prikupljanje potpisa sa sadašnjih 15 produljio na 30 dana, ali bi se potpisi mogli prikupljati isključivo u ispostavama ureda državne uprave, kojih je, kaže, u Hrvatskoj više od 300 i putem sustava e-građana za prijavu u koji građani moraju proći proceduru prijave putem Fine.
Za usporedbu kad je u pitanju glasovanje na izborima birači se mogu izjasniti na oko 6000 mjesta izjašnjavanja.
Isto tako kada je u pitanju priupljanje potpisa za kandidature političara, nisu predviđena nikakva ograničenja mjesta prikupljanja potpisa.
Dio članova Odbora u raspravi se usprotivio ideji da se potpisi za građansku referendumsku inicijativu prikupljaju u uredima državne uprave i putem sustava e-građani, jer smatraju da se time ograničava i nekim slučajevima onemogućuje pravo građana na izjašnjavanje.
Profesor Robert Podolnjak emisiji Poligraf rekao je kako ga prvo čitanje predloženog nacrta zakona vodi na zaključak da “ako ovakav zakon bude usvojen, posljednji je čavao u lijes neposredne demokracije u Hrvatskoj” i to temelji na nizu odredbi koji se temelji nacrtom ovog zakona.
“Tri su ključne prepreke – broj potpisa koje građani moraju prikupiti, druga je prepreka rok, a treća je prepreka mjesta na kojima građani prikupljaju potpise. Što se tiče prva dva čimbenika, ona su već i sada bila vrlo rigorozno definirana u ustavno-pravnom poretku, broj potpisa je među najvećima komparativno gledajući, 10 % potpisa na jedan neutvrđeni broj birača kojima se uvijek može manipulirati, drugi čimbenik je rok u kojem te potpise treba prikupiti, svega 15 dana, to spada u najkraće rokove. Nema kraće od 14 dana nigdje. I treći uvjet je, koji je jedini bio liberalni – slobodno prikupljanje potpisa, sada i on postaje iznimno neliberalan s potpisivanjem samo u uredima državne uprave, odnosno u specifičnim okolnostima on-line ”, zaključio je Podolnjak.
Ustav je izrijekom naveo da je za raspisivanje referenduma potrebno prikupiti 10 posto od ukupnog broja birača u Hrvatskoj. Vlast tvrdi da je granica 450 tisuća, odnosno desetina Registra Birača, a ne Popisa Birača.
Svaka referendumska inicijativa da je granica zapravo 375 tisuća, jer toliko iznosi desetina birača u Hrvatskoj. Dodavanjem građana koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj taj broj se povećava na 12 posto.
Evo kakvi su uvjeti za raspisivanje referenduma u nekim drugim europskim zemljama:
| ZEMLJA | BROJ POTPISA | ROK PRIKUPLJANJA | UKUPAN BROJ STANOVNIKA | POSTOTAK POTREBNIH POTPISA BIRAČA |
| Slovenija | 40 000 | 35 dana | 2 010 347 | 2,00% |
| Italija | 500 000 | 3 mjeseca | 58 133 509 | 1,00% |
| Poljska | 100 000 | 3 mjeseca | 38 536 869 | 0,26% |
| Švicarska | 50 000 | 100 dana | 7 523 934 | 0,66% |
| Mađarska | 200 000 | 4 mjeseca | 9 981 334 | 2% |
| Bugarska | 200 000 | 3 mjeseca | 7 385 377 | 2,71% |
| Nizozemska | 40 000 | 21 dan | 16 491 461 | 0,25% |
| Slovačka | 350 000 | bez vremenskog ograničenja | 5 439 458 | 6,4% |
| Hrvatska | „Od 375 000 do 450 000“* | 15 dana | 4 300 000 |
Za razliku od Hrvatske, u Švicarskoj je referendum uobičajen, lakše ga je organizirati i održi ih se nekoliko godišnje, zapravo svaki kvartal u godini. Najkraće rečeno, svaki švicarski državljanin, pa čak i onaj koji stalno živi i radi izvan Švicarske, može organizirati referendum tako da osnuje Odbor za referendum, podnese zahtjev vladi koji se objavi u Narodnim novinama, i za vrijeme od 100 dana mora se prikupiti 50 000 važećih potpisa.
*prema ministru uprave Arsenu Bauku, u emisiji Otvoreno
Tekst se nastavlja ispod oglasa