Hoće li Srbija, na putu prema EU, odgovoriti na sve zahtjeve Hrvatske?

Foto: Fah

Hrvatska je blokirala otvaranje poglavlja 23. i 24 pregovora o pristupanju Srbije EU zbog zakona o univerzalnoj jurisdikciji.

Prema pisanju Tanjuga, u Srbiji se očekuje da može doći do blokiranja novih poglavlja – zbog granice na Dunavu, pitanja nestalih, ratne odštete, položaja hrvatske manjine u Srbiji. Šefica pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Srbije EU Tanja Miščević izjavila je da je plan da sva poglavlja budu otvorena do 2018. godine, a da je realno da do kraja ove godine budu otvorena još tri pregovaračka poglavlja.

Vlada Republike Hrvatske 19. srpnja 2016. donijela je Odluku o osnivanju Povjerenstva za praćenje provedbe prijelaznih mjerila u pregovaračkim poglavljima 23. i 24. o pristupanju Republike Srbije Europskoj uniji.

Zadaće Povjerenstva su: praćenje provedbe obveze ukidanja zakonodavstva kojim je Republika Srbija arbitrarno proširila svoju nadležnost za procesuiranje ratnih zločina na susjedne države; praćenje uspostave i funkcioniranja cjelovitog zakonodavnog okvira za zaštitu manjinskih prava u Republici Srbiji, te predlaganje i provedba odluka za potpuno ispunjavanje ove preuzete obveze Republike Srbije. Također, praćenje provedbe obveze Republike Srbije da bez diskriminacije žrtvama rata osigura prava, pristup pravdi i pravosuđu, uključujući pravo na naknade štete, te predlaganje i provedba odluka za potpuno ispunjavanje ove preuzete obveze Republike Srbije; praćenje provedbe obveze Republike Srbije da u potpunosti surađuje u identifikaciji i otkrivanju sudbine nestalih osoba.

Tehnički ministar vanjskih i europskih poslova, Miro Kovač je u svom intervjuu za Trogirskiportal.hr, 7. rujna, podsjetio je da Milanović, dok je bio predsjednik Vlade, ništa nije učinio  za branitelje, štoviše, zajedno s tadašnjim predsjednikom Josipovićem tražio je ocjenu ustavnosti Zakona o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, SFRJ i Republike Srbije koji je Sabor usvojio 2011.

“Tri godine poslije, dakle 2014., Milanović odbija dati pozitivno mišljenje na prijedlog 57 zastupnika Hrvatskog sabora o donošenju zaključka kojim bi se prisililo Srbiju da u pregovaračkom procesu ukine sporni zakon o univerzalnoj nadležnosti za ratne zločine. Upravo je HDZ-ova Vlada ispravila Milanovićeve propuste. Uspjeli smo u pregovarački okvir sa Srbijom ugraditi određene kriterije, među kojima i ukidanje tog zakona na temelju kojeg Srbija želi progoniti naše branitelje”, rekao je Kovač.

“Ako Srbija želi biti dio europske političke obitelji, neka izvoli ukinuti sporni zakon, uključi se u potragu za nestalim hrvatskim braniteljima i civilima, omogući žrtvama rata nesmetan pristup pravosuđu i mogućnost traženja odštete, osigura zaštitu hrvatske nacionalne manjine i ispuni obveze prema Haškom sudu”, naglasio je.

U kolovozu, na sastanku Povjerenstva Vlade RH za praćenje provedbe prijelaznih mjerila u pregovaračkim poglavljima 23. i 24. o pristupanju Republike Srbije Europskoj uniji, tehnički ministar pravosuđa, Ante Šprlje istaknuo je kako tražimo od Srbije ono na što se obvezala – dostavljanje podataka.

“Mi smo svoje obavili. Očekujemo da Srbija nastavi ono što je zaustavila prije pet godina. To nije ništa nove, tražimo da se obveze preuzete 2006. ispune. Očekujemo da će Srbija u tom slučaju nastaviti svoje postupanje i suradnju. Radi se o traženju ispunjavanja međunarodno preuzetih obveza, a ne vraćanje u povijest. Očekuje se da Srbija u svojim postupanjima prilagodi i traženjima haškog suda – da izrući tražene građane kao i obveze prilagodbe onih propisa koji nisu u skladu s pravilima haškog suda”, rekao je Ante Šprlje.

“Ako neće izvršavati svoje obveze, neće moći napredovati prema EU. Jednostavno, to je logično. U interesu je Srbije da izvršava svoje obveze, to je u interesu i nama i čelnicima EU. Mi smo u EU, mi smo ispregovarali ove kriterije, zahtjeve koji su integrirani u pregovarački okvir i na temelju toga želimo vidjeti kolege u Srbiji da počnu radno, a nekima pucanj u prazno. Time si neće pomoći. Za time nema potrebe”, kazao je pri tom tehnički ministar vanjskih i europskih poslova, Miro Kovač.

Tihomir Dujmović: Beogradska ofenziva

Ivica Šola: Srbija nije prošla katarzu, no tri depilirana četnika iz Srbije ponovno kroje politiku EU

Svakako se važno prisjetiti da su predizbornu kampanju zasjenile napetosti na relaciji Zagreb-Beograd – čudna afera navodnog hrvatskog špijuna uhićenog u Beogradu – i to neposredno uoči izbora.

Naime, sud u Beogradu prihvatio je sporazum, odnosno nagodbu, o priznanju kaznenog djela između Višeg javnog tužiteljstva u Beogradu i Čede Čolovića te je donio presudu prema kojoj se Čolović osuđuje na zatvorsku kaznu od tri godine.

Kako je potvrdio Viši sud u Beogradu, Čolović ostaje u pritvoru dok se ne odredi gdje će služiti kaznu zatvora.

Čedo Čolović uhićen je 2. rujna u Srbiji pod optužbom da špijunira za Hrvatsku. Čolović ima i hrvatsko i srpsko državljanstvo, rođen je u Tepljuhu kod Drniša, a u ratu se borio na srbijanskoj strani te je nakon ranjavanja odselio u Beograd.

Hrvatska je opovrgnula da ima ikakve veze s Čolovićem. Tehnički premijer Tihomir Orešković kazao je kako, prema tvrdnjama SOA-e, Čolović nije hrvatski špijun te da je vjerojatno riječ o još jednoj provokaciji Srbije.

Hoće li Srbija na putu prema Europskoj uniji napokon zasukati rukave i odgovoriti na zahtjeve Hrvatske, ili će se i dalje igrati praznim medijskim prepucavanjem, tek trebamo vidjeti. No svakako, ako ovako nastavi, nadanja da sva poglavlja budu otvorena do 2018. godine mogu biti tek puki san.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/tanjug/trogirskiportal

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.