Svrstana na 83. mjesto od 197 zemalja, Hrvatska je medijski djelomice slobodna prema izvješću za 2013. godinu američke nevladine udruge Freedom House koja ističe da su slobode medija u svijetu pale na najnižu točku u zadnjem desetljeću.
Postotak stanovništva koje uživa slobodu medija i dalje je 14 posto u svijetu, a to znači da svaka šesta osoba živi u zemlji u kojoj se jamči sigurnost novinara, država se minimalno upliće u medijska pitanja, a mediji nisu pod zakonskim ili gospodarskim pritiscima, navodi FH u izvješću objavljenom u četvrtka.
Prvo mjesto na listi kao medijski slobodne zemlje dijele Nizozemska, Norveška i Švedska po indeksu za 2013.
S rejtingom 40 Hrvatska je među 197 zemalja 83. u skupini medijski djelomice slobodnih zemalja na listi, a takvo je mjesto zauzela i 2011.
Među medijski slobodne zemlje svrstane su od susjednih zemalja Slovenija na 39., te Austrija na 30. mjestu. Kao i Hrvatska djelomice su slobodne Mađarska na 71. mjestu, Srbija na 74. i Crna Gora na 78. mjestu. Iza Hrvatske su pak Kosovo na 98., Bosna i Hercegovina na 103. mjestu, a Makedonija na 122.
“Zbog neprimjerene primjene i nerazumijevanja članka o pravu na pristup informacijama, novinari i dalje teško dobivaju informaciju od vlade”, piše FH u zasebnu izvješću za Hrvatsku.
Napominje da su učinkovitost tog zakona dodatno otežale dopune definiciji o tajnosti podataka iz 2010.
Među bolesti hrvatskog novinarstva FH ubraja netransparentnost rada Vijeća za elekotroničke medije, uplitanje politike u upravu Hrvatske radiotelevizije (HRT), nezadovoljstvo odgovorom Hrvatskog novinarskog društva (HND) na pogoršanje uvjeta rada novinara, komercijalne i političke pritiske na novinare te koncentraciju dviju velikih medijskih kuća na tržištu tiskanih medija.
Vijeće za elektroničke medije, neovisno regulatorno tijelo, kritizirano je zbog manjka transparentnosti pri dodjeli frekvencija i korištenja novca za produkciju komercijalne televizije i radija.
HRT se financira i oglašavanjem i ubiranjem tv-pristojbi, piše FH te ističe da se ta televizija često smatra kućom koja zastupa političke interese. Kritizirana je i zbog cenzuriranja i ukidanja programa bez objašnjenja, politiziranja osobnih odluka, manjka transparentnosti i nepoštivanja profesionalnih standarda.
Ozbiljne su zamjerke iznesene miješanju političara u upravu HRT, piše FH i objašnjava da Sabor imenuje direktora kuće, 11-člano programsko vijeće i Nadzorni odbor.
Time “učinkovito institucionalizira političku kontrolu nad” HRT-om, piše FH i dodaje da je Sabor imenovao u listopadu Gorana Radmana za glavnog ravnatelja na pet godina.
HRT je puno puta pokušao cenzurirati vlastite novinare (Maja Sever, Elizabeta Gojan, Karolina Vidović-Krišto), piše nadalje FH.
Iako privatne televizijske i radijske postaje moraju biti registriranem, javnost često ne zna tko stoji iza registriranog imena kuće, piše FH i dodaje da mnogi “privatni medijski vlasnici navodno imaju interese u nemedijskom biznisu, stvarajući komercijalni i politički pritisak koji može smanjiti kritičko izvještavanje o radu vlade i utjecajnih tvrtki”.
Njemačka tvrtka Europa Press Holdings i austrijska Styria kontroliraju većinu tiskanih medija i postoji ozbiljna zabrinutost u preveliku koncentraciju vlasništva.
Pad prihoda od oglašavanja zbog svjetske gospodarske krize smanjio je i prihode medijima te se novinarstvo često miješa s oglašavanjem i poslovima PR, pa ne samo da novinari ne mogu objaviti članke koji bi kritizirali njihove oglašivače, “sada se oglas objavljuje zamaskiran kao novinski članak”.
S porastom portala novinari “su često pod pritiskom da proizvedu više članaka u kratkom vremenu, a što sve utječe na kvalitetu izvještavanja”, piše FH i dodaje “Novinari često objavljuju neprovjerene podatke i kopiraju članke objavljene na internetu”.
U općoj ocjeni medijskih sloboda u svijetu FH, koji indeks medijskih sloboda objavljuje od 1980., vidi nazadovanje.
“Globalne medijske slobode pale su 2013. na najnižu razinu u desetljeću, kako su se raspršile nade Arapskog proljeća velikim nazadovanjem u Egiptu, Libiji, Jordanu, (…) u Turskoj, Ukrajni i brojnim zemljama istočne Afrike”, piše FH
Medijske slobode pogoršale su se u Sjedinjenim Državama (koje su svrstane na 30. mjesto među medijski slobodne zemlje) prvenstveno zbog pokušaja vlade da spriječi izvještavanje o pitanjima nacionalne sigurnosti.
Zadnja je u skupini medijski neslobodnih zemalja Sjeverna Koreja na 197., ispred Turkmenistana i Uzbekistana na 195. mejstu.
Promatrana na zasebnoj listi Europe, Hrvatska je 35. od 42. europske zemlje. Iza nje su redom Rumunjska, Grčka, Albanija i Kosovo, Bosna i Hercegovina, Makedonija te Turska na posljednjem 42. mjestu.
Freedom House je američka nevladina organizacija koja provodi istraživanja i promiče demokraciju, političke slobode i ljudska prava.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
