Hrvatska 83. od 197 zemalja – HRT cenzurira i zastupa političke interese

Narod.hr

Svrstana na 83. mjesto od 197 zemalja, Hrvatska je medijski djelomice slobodna prema izvješću za 2013. godinu američke nevladine udruge Freedom House koja ističe da su slobode medija u svijetu pale na najnižu točku u zadnjem desetljeću.

Postotak stanovništva koje uživa slobodu medija i dalje je 14 posto u svijetu, a to znači da svaka šesta osoba živi u zemlji u kojoj se jamči sigurnost novinara, država se minimalno upliće u medijska pitanja, a mediji nisu pod zakonskim ili gospodarskim pritiscima, navodi FH u izvješću objavljenom u četvrtka.

Prvo mjesto na listi kao medijski slobodne zemlje dijele Nizozemska, Norveška i Švedska po indeksu za 2013.

S rejtingom 40 Hrvatska je među 197 zemalja 83. u skupini medijski djelomice slobodnih zemalja na listi, a takvo je mjesto zauzela i 2011.

Među medijski slobodne zemlje svrstane su od susjednih zemalja Slovenija na 39., te Austrija na 30. mjestu. Kao i Hrvatska djelomice su slobodne Mađarska na 71. mjestu, Srbija na 74. i Crna Gora na 78. mjestu. Iza Hrvatske su pak Kosovo na 98., Bosna i Hercegovina na 103. mjestu, a Makedonija na 122.

“Zbog neprimjerene primjene i nerazumijevanja članka o pravu na pristup informacijama, novinari i dalje teško dobivaju informaciju od vlade”, piše FH u zasebnu izvješću za Hrvatsku.

Napominje da su učinkovitost tog zakona dodatno otežale dopune definiciji o tajnosti podataka iz 2010.

Među bolesti hrvatskog novinarstva FH ubraja netransparentnost rada Vijeća za elekotroničke medije, uplitanje politike u upravu Hrvatske radiotelevizije (HRT), nezadovoljstvo odgovorom Hrvatskog novinarskog društva (HND) na pogoršanje uvjeta rada novinara, komercijalne i političke pritiske na novinare te koncentraciju dviju velikih medijskih kuća na tržištu tiskanih medija.

Vijeće za elektroničke medije, neovisno regulatorno tijelo, kritizirano je zbog manjka transparentnosti pri dodjeli frekvencija i korištenja novca za produkciju komercijalne televizije i radija.

HRT se financira i oglašavanjem i ubiranjem tv-pristojbi, piše FH te ističe da se ta televizija često smatra kućom koja zastupa političke interese. Kritizirana je i zbog cenzuriranja i ukidanja programa bez objašnjenja, politiziranja osobnih odluka, manjka transparentnosti i nepoštivanja profesionalnih standarda.

Ozbiljne su zamjerke iznesene miješanju političara u upravu HRT, piše FH i objašnjava da Sabor imenuje direktora kuće, 11-člano programsko vijeće i Nadzorni odbor.

Time “učinkovito institucionalizira političku kontrolu nad” HRT-om, piše FH i dodaje da je Sabor imenovao u listopadu Gorana Radmana za glavnog ravnatelja na pet godina.

HRT je puno puta pokušao cenzurirati vlastite novinare (Maja Sever, Elizabeta Gojan, Karolina Vidović-Krišto), piše nadalje FH.

Iako privatne televizijske i radijske postaje moraju biti registriranem, javnost često ne zna tko stoji iza registriranog imena kuće, piše FH i dodaje da mnogi “privatni medijski vlasnici navodno imaju interese u nemedijskom biznisu, stvarajući komercijalni i politički pritisak koji može smanjiti kritičko izvještavanje o radu vlade i utjecajnih tvrtki”.

Njemačka tvrtka Europa Press Holdings i austrijska Styria kontroliraju većinu tiskanih medija i postoji ozbiljna zabrinutost u preveliku koncentraciju vlasništva.

Pad prihoda od oglašavanja zbog svjetske gospodarske krize smanjio je i prihode medijima te se novinarstvo često miješa s oglašavanjem i poslovima PR, pa ne samo da novinari ne mogu objaviti članke koji bi kritizirali njihove oglašivače, “sada se oglas objavljuje zamaskiran kao novinski članak”.

S porastom portala novinari “su često pod pritiskom da proizvedu više članaka u kratkom vremenu, a što sve utječe na kvalitetu izvještavanja”, piše FH i dodaje “Novinari često objavljuju neprovjerene podatke i kopiraju članke objavljene na internetu”.

U općoj ocjeni medijskih sloboda u svijetu FH, koji indeks medijskih sloboda objavljuje od 1980., vidi nazadovanje.

“Globalne medijske slobode pale su 2013. na najnižu razinu u desetljeću, kako su se raspršile nade Arapskog proljeća velikim nazadovanjem u Egiptu, Libiji, Jordanu, (…) u Turskoj, Ukrajni i brojnim zemljama istočne Afrike”, piše FH

Medijske slobode pogoršale su se u Sjedinjenim Državama (koje su svrstane na 30. mjesto među medijski slobodne zemlje) prvenstveno zbog pokušaja vlade da spriječi izvještavanje o pitanjima nacionalne sigurnosti.

Zadnja je u skupini medijski neslobodnih zemalja Sjeverna Koreja na 197., ispred Turkmenistana i Uzbekistana na 195. mejstu.

Promatrana na zasebnoj listi Europe, Hrvatska je 35. od 42. europske zemlje. Iza nje su redom Rumunjska, Grčka, Albanija i Kosovo, Bosna i Hercegovina, Makedonija te Turska na posljednjem 42. mjestu.

Freedom House je američka nevladina organizacija koja provodi istraživanja i promiče demokraciju, političke slobode i ljudska prava.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/h
Photo: Hrvoje Pilić/narod.hr