Šestoro visoko pozicioniranih ljudi bivše JNA, koje hrvatska policija i državno odvjetništvo terete za raketiranje Banskih dvora ratne 1991., ne nalaze se na području Hrvatske pa se radi njihova prisustva u tom postupku provode mjere, koje uključuju prijedlog za određivanje istražnog zatvora i raspisivanje međunarodnih tjeralica.
Zamjenik zagrebačke županijske državne odvjetnice Jurica Ilić rekao je na konferenciji za novinare u Ravnateljstvu policije kako za svih šest prijavljenih osoba imaju podatke da se ne nalaze na području Hrvatske, pa su u tijeku mjere utvrđivanja njihovih prebivališta.
Od šestorice prijavljenih za planiranje, organiziranje i izvršenje napada, petorica su srpski državljani koji se vjerojatno nalaze u Srbiji ili Republici Srpskoj u BiH, dok se šesti osumnjičeni, pilot hrvatskog državljanstva, nalazi u Južnoafričkoj Republici, gdje je aktivni civilni pilot.
Napad planiran u komandi Ratnog zrakoplovstva JNA
Napad je, po riječima voditelja službe kriminalističke vojne policije Jadranka Karlaušića, planiran u Zemunu u komandi Ratnog zrakoplovstva JNA, dok je zapovijed za napad izdao 78-godišnji LJ. B., tadašnji general-major na dužnosti komandanta V. zrakoplovnog Korpusa RV i PVO JNA u Zagrebu, izmješten u Bihać.
Napad je planirao 68-godišnji S. J., djelatnik komande ratnog zrakoplovstva koji je izabrao pilote, sredstva, avione i poziciju s koje je napad izveden. Pritom je za napad odabrao rakete i bombe, avione Super Galeb G4 koji su poletjeli s aerodroma Udbina, a pripadali su 105. lovačkom bombarderskom puku Zemunik, koji je za raketiranje Hrvatske izmješten na alternativni aerodrom u Udbini.
Zapovijed za napad izdata je 62-godišnjem Đ.M.-u, načelniku štaba 105. lovačkog bombarderskog puka koji je zapovijed prenio na dvojicu pilota – 60-godišnjeg R.D-a. tadašnjeg zapovjednika eskadrile u 105. lovačko bombarderskom avijacijskom puku RV i PVO i 59-godišnjeg D.L.-a, pilota u 105. lovačko bombarderskom avijacijskom puku.
Istragom je obuhvaćen i 66-godišnji Č.K., tadašnji djelatnik u II. detašmanu Kontraobavještajne grupe RV i PVO, koji je raspolagao obavještajnim podacima o mjestu i vremenu sastanka predsjednika Franje Tuđmana s Antom Markovićem i Stjepanom Mesićem. On je trebao pojasniti u kojim se prostorijama oni nalaze da bi piloti što preciznije pogodili metu.
U napadu koji je izveden 7. listopada oko 15 sati s poletom s aerodroma Udbina, pognula je jedna osoba, četiri su ozlijeđene i načinjena je materijalna šteta viša od 35 milijuna kuna.
Cilj napada bio je destabilizirati Republiku Hrvatsku, rekao je načelnik Uprave kriminalističke policije Ante Gudelj.
Dugogodišnje kriminalističko istraživanje, po njegovim je riječima, bilo višeetapno, složeno i sustavno, a danas su se stvorili preduvjeti, odnosno takav supstrat činjenica koji je zatvorio krug s materijalnim dokazima za osnovanu sumnju, što uključuje dokumentaciju i svjedoke i sve relevantne čimbenike tog vremena.
U istrazi su osim Županijskog državnog odvjetništva i vojne policije sudjelovale obavještajne službe i sve sastavnice državne vlasti.
Znali da je Tuđman u Banskim dvorima
S obzirom da su prijavljene osobe imale informaciju i da su znale da u tom trenutku u Banskim dvorima zasjeda predsjednik Tuđman, kaznenom prijavom ih se tereti za pokušaj ubojstva predstavnika najviših državnih tijela, ali i za ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
Kontra-obavještajna grupa RV i PVO-a imala je značajnu ulogu u tom napadu, rekao je Karlaušić odgovarajući na pitanje je li postojala osoba unutar okruženja Tuđmana koja je dojavila informaciju.
“Vrlo je vjerojatno da je on (Č.K.) od nekog dobivao podatke o tom sastanku”, rekao je Karlaušić.
Ilić je pak rekao da su tijekom 2016. došli do korisnih saznanja nakon čega su policija, vojna policija, DORH i obavještajne agencije uspjeli doći do dokaza koji su doveli do podnošenja kaznene prijave i pokretanja istrage. U istraživanju nisu sudjelovala tijela Srbije.
Morate imati u vidu da su dio svjedoka visoko rangirani dužnosnici nekadašnjeg ratnog zrakoplovstva, ali i obavještajnih službi JNA. Takve ljude je dugo vremena okruživao svojevrstan zid šutnje, rekao je Ilić dodavši da je 2016. ta kohezija oslabila.
Tekst se nastavlja ispod oglasa