Hrvatski sabor raspravlja o prijedlogu državnog proračuna za iduću godinu s projekcijama za 2027. i 2028. godinu, a najvažniji financijski dokument države trebao bi se donijeti u petak, 5. prosinca.
Plenković i Primorac: Proračun socijalan i razvojan
Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako se proračun temelji na tri ključna stupa – socijalnoj osjetljivosti, održivosti i razvojnoj komponenti kazavši: “Prvi je da je ovaj proračun socijalan. On štiti standard građana, jamči redistributivnu ulogu države koja se brine za one koji su ranjivi. Drugi je da je održiv. Ovaj proračun je naravno i razvojan”.
Ministar financija Marko Primorac naglasio je da proračun ima za cilj jačanje demografije, ulaganja u obrazovanje te provedbu projekata dekarbonizacije i digitalizacije: “Ima za cilj jačati demografiju, obrazovanje, ulagati u dekarbonizaciju i ulagati u digitalizaciju. To je dakle za cijelo programsko razdoblje Vlade”.
– Prognoze Vlade i Europske komisije pokazuju da će hrvatsko gospodarstvo rasti u 2026. za oko 2,7 posto, a zatim u 2027. za oko 2,5 posto. Veći rast od Hrvatske Komisija predviđa samo za Irsku, Maltu, Cipar i Poljsku, izjavio je premijer.
Nakon uvodnih izlaganja slijedi niz zastupničkih replika – njih ukupno 64 – zbog čega će rasprava o temeljnom financijskom dokumentu države potrajati cijeli dan.
Vladajući snažno brane proračun
Vladajući snažno brane predloženi proračun za iduću godinu, za koji Predrag Štromar (HNS) kaže da je dobar i da tako treba nastaviti. Rast gospodarstva je razvidan, na temelju njega raste i proračun, povećavaju se plaće, naknade umirovljenicima, deficit je ograničen ispod tri posto, a nadam se da će se i dalje smanjivati i javni dug, kaže zastupnik.
Miro Totgergeli (HDZ) ističe da se predloženim proračunom još jednom potvrđuje stabilnost javnih financija, dosljedna i odgovorna politika Vlade. Pred nama je razdoblje odmjerenog, ali sigurnog rasta i snažnih ulaganja u ključne razvojne prioritete, ovaj proračun pokazuje da Hrvatska ostaje na putu stabilnosti i otpornosti u korist građana, radnika i gospodarstva poručio je.
>Plenković predstavio novu ministricu: Vjerujem da će biti dodana vrijednost Vladi
I Ivica Kukavica, čiji DP prvi put sudjeluju u kreiranju proračuna, drži da je on uravnotežen, razvojan i u skladu sa svim preuzetim obvezama. Zadovoljan je izdvajanjem za demografiju, ističe ulaganja u razvoj stočarskog i mljekarskog fonda, te u sektor ribarstva, a na tragu Vladinih nastojanja da se osigura samodostatnost u hrani.
Oporba: Inflacija veća od rasta već petu godinu
– Ovo je peta godina u kojoj je stopa inflacije veća od gospodarskog rasta, to, na žalost, postaje trajna mjera, upozorio je Boris Lalovac (SDP), ocijenivši kako to znači da imamo ozbiljan, strukturni problem u ekonomiji. Naveo je kako nije uspjela Vladina mjera zamrzavanja cijena hrane, a da zadnja četiri mjeseca rastu i troškovi režija.
Vladu pita na temelju čega projicira da će stopa inflacije u idućoj godini biti 2,8 posto. Naveo je i da je HNB poslovnim bankama isplatila preko milijardu eura da bi imali drugu najveću stopu inflacije u eurozoni.
Upravo Vladu, Nikola Grmoja (Most) označava glavnim generatorom inflacije, ustrajava da je njena odluka o ukidanju kune i prelasku na euro, dodatno potaknula inflaciju. Na čemu rastemo, na potrošnji, na turizmu, EU fondovima, kazao je Grmoja i dodao kako je svaki osmi euro u proračunu europski. Upitao se i što će se dogoditi s Hrvatskom kad to prestane?
Deseti proračun u tri Plenkovićeva mandata
Prema prijedlogu Vlade, država u idućoj godini predviđa ostvariti ukupne prihode od 35,7 milijardi eura, a rashode od 39,8 milijardi eura. Planirani prihodi veći su za 2,7 milijardi eura u odnosu na plan “rebalansiranog” proračuna za ovu godinu, dok su rashodi veći za tri milijarde eura. Novi proračun deseti je u tri mandata premijera Andreja Plenkovića. Proračun će, ističe, biti održiv, razvojan i socijalan.
Proračunski planovi projiciraju se uz gospodarski rast u idućoj godini od 2,7 posto, nakon što se u ovoj godini očekuje rast BDP-a od 3,2 posto. Pritom bi glavni pokretač rasta BDP-a u idućoj godini trebala biti domaća potražnja, što se dominantno odnosi na osobnu potrošnju.
Iduće godine očekuje se usporavanje inflacije
U 2026. godini očekuje se daljnji pad udjela javnog duga u BDP-u, na 56 posto, dok bi deficit konsolidirane opće države trebao biti 2,9 posto, isto kao i u 2025. godini. Inflacija bi trebala usporiti na prosječnih 2,8 posto, nakon prognoziranih 3,7 posto u ovoj godini, a trebali bi se nastaviti i pozitivni trendovi na tržištu rada, pri čemu bi zaposlenost trebala porasti za 1,6 posto, što je sporije od 2,5 posto koliko se predviđa u ovoj godini.
U planiranim proračunskim rashodima u 2026. godini, s udjelom od 33 posto prednjače mirovine i ostale naknade građanima. Rashodi za zaposlene dosežu 22 posto, 13 posto otpada na pomoć gradovima, županijama, općinama i izvanproračunskim korisnicima, 10 posto na potpore financiranju javnih službi, po osam posto na kapitalne investicije te na subvencije i pomoć gospodarstvu i neprofitnom sektoru, dok šest posto čine financijski rashodi i doprinos EU-u, piše HRT.
>Plenković predstavio prijedlog državnog proračuna za 2026. godinu