I dalje drama oko učenika s problematičnim ponašanjem: Kako do dogovora?

katoličko
Osnovna škola Savski gaj u Novom Zagrebu. Foto: Fah

Ponovno mučna situacija osnovnoj školi u Novom Zagrebu. Tisuću učenika nije došlo na nastavu nakon što se devetogodišnjak, zbog kojeg se u njegovoj prošloj školi ispisao cijeli razred, u ponedjeljak vratio na nastavu u novoj školi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ravnatelj škole podnio je neopozivu ostavku. A učiteljsko vijeće, u znak potpore ravnatelju i roditeljima, odlučilo je da se nastava u utorak neće održati.

Roditelji su revoltirani i tvrde da je dogovor koji je postignut kod pravobraniteljice prije dva tjedna prekršen. Pravobraniteljica pak demantira da se na tom sastanku razgovaralo o rokovima povratka učenika u školu. Ministar obrazovanja poziva roditelje da vrate djecu na nastavu.

Ovo je tema o kojoj se sinoć raspravljalo u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Odvjetnik grupe roditelja: ‘Komentari o sadržaju sastanka u javnosti nisu dobar smjer’

Klaudio Čurin, odvjetnik grupe roditelja, osvrnuo se na sinoćnji prosvjed roditelja ispred zagrebačke škole, te je kazao kako se učenici neće vratiti na nastavu.

– Za naredne dane zakazani su novi sastanci s predstavnicima ministarstva na kojima očekujemo da će se barem pokušati naći rješenje, s obzirom na aktualnu situaciju u kojoj je povjerenje roditelja narušeno zbog nespretnih izjava u javnosti, neke stvari koje su dogovorene na sastanku su uopće iznošene sa sastanka, a mi smo javno danas rekli da one ne stoje onako kako su izrečene, kazao je Čurin.

Dodaje kako mu je žao što je rokovima koji se spominju u javnosti maknut fokus s mjera koje su trebale biti poduzete radi uključenja učenika na nastavu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Iza roka stojimo, ali on nije ključan. Ključno je ono što je u periodu trebalo biti napravljeno. Odlučni smo držati se dobre vjere i čuvati povjerljivost onoga što je dogovoreno. Ni u jednom trenutku u javnost nismo izlazili ni s jednim dogovorom. Komentari o sadržaju sastanka u javnosti nisu dobar smjer, rekao je i kazao kako oni nisu točni.

>Djeca zbog problematičnog učenika danima ne idu u školu. Što čini Ministarstvo?

– Na sastanku, svatko od sudionika je na sebe preuzeo dio odgovornosti za rješenja, rekao je Čurin. Dodao je kako ne želi narušavati povjerljivost sastanka.

Pojasnio je kako je u ponedjeljak učenik došao u školu, ali da to nije bilo u skladu s dogovorom sa sastanka. Nastala je panika među djecom koja su obavijestila roditelje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Nisu odrađene, na stranu s rokom, ostale stvari koje su bile dogovorene prije uključivanja, kazao je.

‘Svi sudionici sastanka preuzeli su neke obveze’

Čurin je potvrdio da je u utorak održan novi sastanak s pravobraniteljicom za djecu.

– Razgovarali smo o mjerama koje bi trebale biti poduzete. Svi sudionici su preuzeli neke obveze. Mi vjerujemo da ono što smo danas dogovarali predstavlja dugoročno rješenje problema.

Ono što ostaje problematično i što treba riješiti u narednim danima je kratkoročno riješiti problem koji će zadovoljiti sve uključene strane kako bi djeca ostvarila svoje pravo na obrazovanje u sigurnim okolnostima. A to danas nismo do kraja riješili i nismo dobili odgovore što bi trebalo roditeljima reći i što im predstaviti kako bi se djeca ponovno uključila u nastavu i kako bi oni bili zadovoljni te da bi njihovo povjerenje u sustav, koje je sada narušeno, bilo vraćeno, kazao je Čurin.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Karin: Zamolio bih ravnatelja da još jednom dobro razmisli

Momir Karin, ravnatelj Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, kazao je kako je u slučaju učenika s problematičnim ponašanjem Ministarstvo odradilo sve što je trebalo.

– Sve što je bilo u nadležnosti Ministarstva – to je odrađeno. A to je da se prema rješenju koje učenik ima osigura nastavni proces koji će biti primjeren i siguran za sve učenike. To je ono na što se Ministarstvo obvezalo i napravilo sve korake. Sve ono što smo i obećali, rekao je Karin.

Ističe kako Ministarstvo nije komuniciralo ništa izvan sastanka.

– Mi smo radili. Stalno smo bili u kontaktu sa školom. Nova situacija koja je zakomplicirala sve je ostavka ravnatelja. Stvarno smo dobro surađivali i žao mi je što je to napravio. Mislim da su mu njegovi radnici, nastavnici, stručni suradnici dali jasnu poruku da stoje za njega. Ja bih ga zamolio da još jednom dobro razmisli i da u interesu ljudi koji rade u školi, a prije svega djece, razmisli o svojoj ostavci i da se vrati kako bismo mogli opet zajedno naći zajedničko rješenje, poručio je Karin.

Kaže kako je rješenje koje bi svi morali poštivati to da učenik ide u redovni razredni odjel, redoviti program i individualizirani pristup.

‘Da je bilo veće suradnje od strane roditelja, lakše bismo našli zajedničko rješenje’

– To je ono rješenje koje je sada važeće i svi smo ga dužni poštivati dok ne dođe do njegove promjene. Ako dođe do promjene. Ali je problem u dokumentaciji koja treba biti prikupljena da bi moglo doći do promjene. Da je bilo više suradnje od strane roditelja, puno bismo lakše svi mi zajedno našli rješenje. Apeliram na sve roditelje da više surađuju sa svima nama, da možemo naći rješenje. Nije rješenje ovo sada da učenici nisu u školi, kazao je.

Dodaje kako je Ministarstvo “osiguralo sve da djeca budu sigurna u nastavnom procesu”.

– To možemo garantirati i to i ja osobno garantiram da roditelji mogu biti mirni, da neće doći do fizičkog kontakta, da neće doći do nekih eskalacija. Eventualno do nekog verbalnog ispada uvijek može doći, ali zato su tu stručne službe, pomoćnik u nastavi i socijalni pedagog koji bi u tom trenutku reagirali, kazao je Karin.

Mirosavljević: Teško je raditi u toj školi jer je pod povećalom javnosti

Antonija Mirosavljević, predsjednica Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola, komentirala je cijelu situaciju te činjenicu da je ravnatelj podnio ostavku.

– Meni je žao što je dao ostavku i mislim da nije to trebao učiniti. A možda se i predomisli. Ravnatelji su izloženi sve većim pritiscima sa svih strana od strane roditelja i svih dionika koji sudjeluju u odgoju i obrazovanju naše djece. Ono što se već godinama govori u medijima je da roditelji zapravo imaju prevelik utjecaj. Od toga da odlučuju i miješaju se u ocjenjivanje, nemaju više povjerenja u učitelje i školu. Roditelji nam sve češće dolaze s odvjetnicima u škole, na razgovore kod ravnatelja i stručne službe, gdje žele nekakva svoja prava. Ovo vodi samo k tome da će možda sutra roditelj, odnosno netko od nas, povesti odvjetnika i u dom zdravlja, bolnicu ili negdje drugdje. Roditelji imaju svoja prava. Ali ne smijemo zaboraviti da roditelji imaju i svoje obveze. To se često zanemaruje, kazala je.

– U ovoj situaciji moram reći da prije nego što je dijete krenulo u školu, postoji drugi sustav. Dakle, vertikala od vrtića, osnovne do srednje škole i utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta, za koje znamo da rješenje o tome u ovom slučaju donosi Grad Zagreb. Mora postojati medicinska dokumentacija koja se mora priložiti kako bi povjerenstvo koje utvrđuje psihofizičko stanje djeteta moglo izdati pravovaljano rješenje, pojasnila je.

– Ako nemamo suradnju roditelja, koji ne želi dostaviti medicinsku dokumentaciju, a ovdje se vidi jasno da nema suradnje, ne samo s ovom školom, nego i prijašnjim školama, onda se događa ovo što se sad dogodilo, rekla je Mirosavljević.

Kazala je i kako su ravnatelji na neki način na vjetrometini i odgovorni su za cijelu situaciju. Ali, i da nije svaka škola ista.

– Nema svaka škola ni veliki broj stručnih suradnika. Jer, u nekim školama imate pola pedagoga te nemate ni stručnu službu. S druge strane, mi kao ravnatelji često spominjemo i situaciju da u svim europskim zemljama ravnatelji imaju i pomoćnika, ističe.

‘Tu je tisuću učenika…’

– U ovoj situaciji, ravnatelj je imao veliki pritisak i količinu stresa. I sve je zapravo bilo na jednom čovjeku. Tu je tisuću učenika, dvije tisuće roditelja i svi ostali koji su na neki način vršili pritisak. Svatko se uključio na svoj način. Je li netko poštovao dogovor ili nije, to ne znam. Cijela situacija je nezavidna, priznaje.

– Mislim da je teško raditi u toj školi jer je ona pod povećalom javnosti, kao i cijela zbornica također. Ako se zbornice ne ujedine s ravnateljima i stručnim službama, a može se kroz zakone i pravilnike rješavati neke stvari, onda moramo poslati jasnu poruku da je roditelj taj koji prvi odgaja svoje dijete. On ili netko prije u sustavu je taj koji je trebao otkriti uzrok. Ovdje škola sad rješava samo posljedicu. A uzrok svega je trebao otkriti netko prije, rekla je Antonija Mirosavljević, predsjednica Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola.

Findak: ‘Od kada se čulo za problem učenika, svi se pitamo što se poduzelo’

Sunčica Findak, urednica Redakcije za obrazovanje i znanost IMS-a HTV-a, kazala je kako je ovo “nezabilježen slučaj u našem školstvu, gdje su svi koji su imali saznanja o ovom slučaju pali na ispitu”.

– Da tome nije tako, vjerojatno bi tema večerašnjeg Otvorenog bila neka sasvim druga. Od kada se čulo za problem učenika u bivšoj školi, svi se pitamo što se dogodilo i što se poduzelo. Ono što se dogodilo, to svi znamo, to je da se cijeli razred ispisao. A što se konkretno poduzelo? Nas zanimaju rezultati. Nas zanima rješenje. A rješenja očito nema, kazala je Findak.

– Danas u školi je sljedeća situacija. Ravnatelji pucaju po šavovima. Učitelji su nesigurni u svom poslu. Učenici ne dolaze u školu. Ne dolaze na nastavu. Roditelji ne idu na posao nego su ispred škole i traže odgovore za svoju situaciju. Mole druge roditelje da se solidariziraju s njima jer kažu “ovo se sutra može dogoditi i vašoj djeci”. Pravobraniteljica, kojoj je mjesto danas bilo ovdje u emisiji, nije došla. Ona kaže da nisu bile garancije, roditelji kažu da jesu. Što je to, igra skrivača, a ne jedan ozbiljan obrazovni sustav, pita se Findak.

Postavlja i pitanje koja je uloga u svemu tome Gradskog ureda za prosvjetu.

– Smatram da treba netko tko poznaje sustav, tko želi riješiti ovaj problem, tko zna riješiti ovaj problem, treba presjeći ovu situaciju. I to na način da se više nikada ovakva situacija ne dogodi. Svi su gubitnici u ovoj situaciji. Ja se sad stvarno pitam koga se štiti, kazala je Findak.

Tko će nadoknaditi izgubljeno?

Findak je kazala i kako zaboravljamo jednu činjenicu, a to je da nastavna godina traje.

– Ovo je odgojno-obrazovna ustanova. I koliko će ta djeca izgubiti od nastave? Ovo je četvrti razred i oni pišu nacionalne ispite. Obrazovne vlasti kažu da je to naš jako važan projekt – nacionalni ispiti. Kako će oni pisati? Oni će biti na gubitku. Tko će to nadoknaditi? Je li o tome tko misli, pita se Findak.

Karin: Ovo je presedan

Karin je odgovorio kako se “štiti učenika”.

– Kad se kaže da su svi zakazali, ako niste došli do uspjeha, dovoljno je da netko u cijelom tom spletu koji je u nadležnosti, ili krivo procijeni, ili zakašnjelo reagira, da ne dođete do uspjeha. Ovo je nerazmjerna posljedica u odnosu na uzrok. Ovo je presedan. Zato je to toliko komplicirano riješiti, rekao je.

– Moramo se svi spustiti na zemlju, vjerovati jedni drugima više, ne prozivati jedni druge, jer imamo problem. Možemo ga riješiti samo ako imamo povjerenje, poručio je.

Sva rješenja, odluke, sve ono što smo nudili – roditelj ne prihvati. Vi ne možete to provesti. Vi ne možete doći do dokumentacije koju vam roditelj mora donijeti. Bilo je prijedloga zašto se ne organizira nastava u kući. Zato što roditelj mora zatražiti to. U njegovom se domu odvija nastava. Bez njegove suglasnosti ne možete to. Ministarstvo će svaki zahtjev koji dođe na njegovu razinu riješiti u roku sat vremena, rekao je Karin.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.