U ime obitelji traži promjenu Zakona o radu: Trgovci radili u subotu, slobodni su na Uskrs i opet rade u ponedjeljak – na državni blagdan!

Foto: Fah

U Hrvatskoj, prema 94. članku Zakona o radu, propisano je da za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom kojim je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću. Zakon o radu ne definira koliko to povećanje iznosi, te se određivanje povećanja određuje temeljnim kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili drugim propisom.

Interese radnika u javnom sektoru štite sindikati, koji pregovaraju o iznosu naknade za, primjerice, rad nedjeljom. Zaposlenici u privatnom sektoru, s druge strane, prepušteni su dobroj volji poslodavaca, koji, obzirom da zakon o radu ne definira koliko povećanje plaće za rad nedjeljom iznosi, često odluče da taj iznos bude minimalan (moguće i 1%), tako da de facto članak zakona koji propisuje povećanje plaće za rad nedjeljom radnicima ništa ne znači.

Oni koji su najčešće zahvaćeni negativinim posljedicama ove zakonske odredbe su radnici (uglavnom žene) u velikim trgovačkim lancima, čije plaće ionako nisu dovoljne za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba.

Udruga U ime obitelji u ožujku predala je Saboru prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu.

“Naš prijedlog će, bude li političke volje, omogućiti da se u Zakon o radu unesu promjene koje će osigurati dvije stvari. Jedna je da radnici zaposleni u trgovinama mogu odlučiti žele li raditi nedjeljom, druga je da će osigurati minimalnu naknadu koju je poslodavac dužan platiti radniku koji radi nedjeljom ili blagdanom, a to je najmanje 50 posto više od standardne satnice zaposlenika. U ovom trenutku je zakon tako loše napravljen da poslodavac može podići radniku plaću za jednu kunu i da to znači da ga plaća za rad nedjeljom i blagdanom”, rekla je Željka Markić, predsjednica udruge U ime obitelji.

Podsjetila je da u Hrvatskoj radi oko 180 tisuća radnika u trgovinama, a da su to najvećim dijelom žene. Podaci Eurostata pokazuju da njih 35 posto radi nedjeljom, 8 posto svake nedjelje, a oko 30 posto ih radi u ciklusima.

“Naša je procjena da veliki lanci koji u Hrvatskoj rade u nedjeljom, a u inozemstvu ne rade, kod nas rade iz tog razloga što ne moraju plaćati radnike na odgovarajući način i ne moraju im u praksi dati slobodan dan za to. Za nas je to pitanje društvene pravednosti i osiguravanja da ljudi u Hrvatskoj koji rade u trgovini imaju Ustavom zajamčeno pravo na slobodan dan u tjednu”, istaknula je Željka Markić.

“Model je napravljen tako da dotiče dva segmenta. Jedan je neradna nedjelja – proklamira se i regulira kao dan za odmor, s tim da radnik može izjavom reći poslodavcu da želi raditi nedjeljom, a i kad tu izjavu da drugim člankom je određeno da za taj rad bude plaćen 50 posto više od uobičajene satnice”, rekao je odvjetnik Krešimir Planinić, voditelj pravnog tima U ime obitelji. Dodao je kako je time predložen model koji je prepoznat u Europskoj uniji.

Pogledajte prijedlog u cijelosti:

Loader Loading...
EAD Logo Taking too long?

Reload Reload document
| Open Open in new tab

Download [162.00 B]

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr