Građanska inicijativa “Narod odlučuje” počela je s prikupljanjem potpisa za održavanje referenduma o izmjenama izbornog sustava, a koordinator inicijative za Imotsku krajinu, profesor povijesti Dragutin Koštro u razgovoru za Imotske novine govorio je o svojoj motivaciji, te o samoj inicijativi.
Poštovani gospodine Koštro, prikupljanje potpisa započelo je i u Imotskom. Jeste li zadovoljni odazivom građana na samom početku prikupljanja?
Mi smo prezadovoljni odazivom građana. Građanska inicijativa „Narod odlučuje“ dobila je od grada dozvolu za prikupljanje potpisa na nekoliko lokacija. Na trgu Tina Ujevića i ispred crkve. Građani mogu dati svoje potpise do nedjelje, 27. svibnja. Potpise skupljamo za dva pitanja, u dvije odvojene potpisne knjige. Prvo referendumsko pitanje demokratizira izborni sustav sa 5 promjena: uvođenje tri preferencijska glasa bez cenzusa od 10%, smanjenje broja zastupnika sa maksimalnih 160 na 120 te proporcionalno smanjenje broja zastupnika nacionalnih manjina sa 8 na 6, zatim dopisno i elektroničko glasovanje koje će osigurati veću izlaznost i omogućiti da svi hrvatski državljani, osobito oni sa prebivalištem izvan Hrvatske mogu sudjelovati u društvenom i političkom životu Hrvatske, smanjenje broja izbornih jedinica i ujednačavanje broja birača u njma, sniženje izbornog praga sa 5 na 4%. Drugo referendumsko pitanje predlaže da saborski zastupnici manjina ne mogu svojim glasom odlučivati o tome tko će formirati Vladu. Brojni pravni eksperti slažu se da zastupnici manjina, koji u Sabor ulaze sa višestruko manjim brojem glasova nego njihovi kolege te imaju zagarantirana mjesta kako bi zastupali interese manjina, ne trebaju odlučivati o pitanju koje nema nikakve veze sa onim zašto oni na privilegirani način ulaze u Sabor.
Što je vas osobno motiviralo da se uključite u ovu inicijativu, ovaj društveni aktivizam?
Već duže nastupam na javnim tribinama baveći se poviješću 20. stoljeća i mogu reći da sam javna osoba. Dakle, nisam zadovoljan stanjem u hrvatskom društvu jer mislim da su HDZ i SDP na putu ka velikoj koaliciji. Nemam ništa protiv toga, međutim ja sam demokršćanski birač i kao takav nisam zadovoljan stanjem. Konkretno, neprihvatljivo mi je da HDZ predloži ratifikaciju Istanbulske konvencije a da dobiju pljesak od SDP-a. Također mi je žao što se to dogodilo (ratifikacija Istanbulske) jer mislim da HDZu ima puno dobrih i poštenih članova te stranke koji su istinski demokršćani i domoljubi. Zato mislim da je to, u svjetonazorskom smislu, prevara birača.
Koliko je za vaš angažman oko ovog referenduma bila presudna Istanbulska konvencija?
Ključni razlog za moj angažman je upravo Istanbulska konvencija iako nije jedini razlog. Ima nas dosta vjernika katolika koji nismo zadovoljni mnogim stvarima. Do Istanbulske konvencije se dosta toga toleriralo, uključujući prevaru birača sa koalicijom HDZ-a sa HNS-om. Želimo pošteniju, transparentniju i bolju Hrvatsku. Ovom inicijativom omogućit će se građanima da direktnom demokracijom odlučuju tko će ih predstavljati u Saboru, a ne da šefovi stranaka sastavljaju liste. Naime, 3 preferencijska glasa bez cenzusa od 10% koji je danas još jedan kontrolni mehanizam šefova stranaka je odličan način da se to postigne. Sada već i SDP i HDZ spominju uvođenje 3 preferencijska glasa, ali bi željeli zadržati uvijet da kandidat sa najviše glasova birača mora istodobno ostvariti i 10% glasova cijele liste. Mi to želimo ukinuti. Na ovaj način će poredak svih kandidata koji ulaze u Sabor odrediti isključivo birači, pa će zastupnici u Saboru više paziti da pošteno zastupaju svoje birače nego da se dodvore šefu stranke.
Ovdje posebno moram naglasiti da su našu građansku inicijativu prepoznali mnogi i javljaju nam se za volontiranje i pomoć oko prikupljanja potpisa. Pozivam sve koji mogu odvojiti vrijeme za volontiranje da mi se jave. Posla je puno, a o svima nama ovisi hoćemo li već na sljedećim izborima birati na pošteniji način svoje predstavnike.
Što vaša inicijativa ovim prikupljanjem potpisa konkretno traži?
Tražimo da se smanji broj zastupnika u Hrvatskom saboru sa maksimalnih 160 na maksimalnih 120. Mišljenja smo da za ovako mali narod nije potreban toliko broj zastupnika te bi se smanjenjem broja uštedjela znatna financijska sredstva. Svaki zastupnik u Saboru „košta“ državni proračun oko 1 miliijuna kuna godišnje. To znači da bi samo ovo smanjenje broja zastupnika svake godine donijelo uštedu od 40 milijuna kuna godišnje. To je ogroman novac! Proporcionalno smanjenju zastupnika smanjio bi se i broj zastupnika za manjine sa 8 na 6. Ovdje posebno želim naglasiti da ova inicijativa nikako nije usmjerena protiv manjina. Njihovi predstavnici će i dalje moći glasati o svim zakonima, pa i o ustavnim promjenama. Smatram da su manjine bogatstvo svake države. Isto tako trebamo znati da niti jedna država EU nema ovako velik broj zastupnika nacionalnih manjina u Parlamentu, a većina ih uopće nema.
Što je s dijasporom?
Vrlo važno je napomenuti da se ovom inicijativom predlaže uvođenje dopisnog i elektroničkog glasovanja za dijasporu. Primjerice, u Bosni i Hercegovini je postojalo oko 40 glasačkih mjesta, sad je to smanjeno na 3 pa se time poprilično komplicira izlazak birača na izbore. U Njemačkoj, Irskoj, Kanadi, Australiji hrvatski se državljani sa prebivalištem izvan Hrvatske prvo trebaju predregistrirati,a onda putovati i tisućama kilometara da bi mogli glasati u konzularnom predstavništu. Dopisno glasovanje – za hrvatske građane u Hrvatskoj i izvan nje je demokratski standard, imaju ga i susjedna Bosna i Hercegovina i Slovenija. Hrvatski političari to pravo uskraćuju već 26 godina svim Hrvatima.
Da li dijaspora po vama treba glasovati?
Po mom mišljenju, oni imaju pravo glasovati. Citirat ću kolegu povjesničara Zlatka Hasanbegovića koji je rekao: „ako ćemo gledati da je hrvatska nacija zbroj poreznih obveznika, onda nemaju pravo glasa. Ako ćemo gledati da smo svi braća Hrvati, onda imaju pravo“. A ako plaćanje poreza određuje tko smije glasovati, a tko ne – hoće li se uskoro netko sjetiti da naši siromašni sugrađani, nezaposleni, oni koji ne plaćaju porez – također ne mogu glasovati?
Kad smo kod prava dijaspore, HDZ je 2014. za vrijeme vladavine Jadranke Kosor smanjio broj zastupnika dijaspori. Kako to komentirate?
HDZ i SDP su istrgovali smanjenje broja zastupnika dijaspore iz njima znanih razloga. Tada su tvrdili da to čine zato da bi SDP pristao da Hrvatska uđeu u EU. U svakom slučaju, mi zagovaramo pošten odnos prema svim biračima. Hrvati izvan Hrvatske ne mogu koristiti svoje biračko pravo kao mi, ostali hrvatski građani. Isto tako, Hrvati koji žive izvan Hrvatske su najveći ulagači, investitori u Hrvatsku. Godišnje ulažu više od 2,2, milijarde kuna u svoju i našu zemlju. Osim toga, s novom dijasporom – desecima tisuća mladih obitelji koji su se iselile zbog toga što osjećaju da u Hrvatskoj nemaju perspektivu – dodatno se postavlja imperativ jačeg povezivanja sa tim našim ljudima – za koje želimo da se što prije vrate kući.
Vratimo se na referendumska pitanja. Što se konkretno želi postići uvođenjem 3 preferencijska glasa bez cenzusa od 10%?
Uvođenjem preferencijalnih glasova želi se postići neposredna demokracija. Ljudi koji budu izabrani predstavljat će građane i njihovu volju. Isto tako, spriječit će se predizborne koalicije, jer se više dva šefa stranaka neće moći dogovoriti oko toga tko će ući u Sabor, jednostavno zato što će poredak ulaska u Sabor odrediti isključivo glasovi birača. Tako na primjer, ne želimo da se više dogodi da HNS sa 1% potpore birača uđe u Sabor zahvaljujući predizbornoj koaliciji sa SDP-om,a onda koalira sa HDZ-om. I onda, uz minimalnu potporu birača HNS odlučuje o sustavu obrazovanja ili energetskoj politici cijele Hrvatske. A većina birača glasala je za HDZ vjerujući u njihovo deklarativno demokršćanstvo i najave da će se boriti protiv korupcije. Ovaj referendum će demokratizirati izborni sustav i istovremeno smanjiti političku korupciju i trgovinu.
Za kraj, imate li poručiti čitateljima Imotskih novina?
Pozvao bi sve vaše čitatelje kao i ostale da svojim potpisom podrže građansku inicijativu „Narod odluučuje“ za pravedniji izborni sustava kako bi imali pošteniju i uređeniju državu. Vidimo da su se političke kaste koje vladaju Hrvatskom otuđile od naroda, čak bih rekao da čine sve što mogu da se ne čuje glas birača, nas građana. Potrebno je promijeniti način upravljanja Hrvatskom te da nas, građane, zastupaju oni koji će se boriti i brinuti za opće dobro, za interes svih nas, a ne za svoju osobnu ili stranačku korist. Hrvatska je predivna zemlja, za njezino postojanje i slobodu naši su branitelji platili najvišu cijenu – dali su svoje živote i zdravlje. Ovo što mi danas činimo, samo je nastavak borbe za našu djecu – da žive u poštenoj i uređenoj državi u kojoj će pošteni i sposobni moći napredovati, a ne odlaziti u Njemačku ili Irsku.
Tekst se nastavlja ispod oglasa