Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa odbilo je molbu Jutarnjeg lista da učini javno dostupnim imovinske kartice što ih je Dubravka Šuica, bivša gradonačelnica Dubrovnika i saborska zastupnica ispunila prije no što je postala europarlamentarka i otišla u Bruxelles. Ili, kako se to kaže, “odbija se zahtjev korisnika prava na pristup informacijama za ostvarivanje prava na pristup informacijama”. Šuici ovih dana predstoji trosatno saslušanje u parlamentarnom odboru za mjesto potpredsjednice Europske komisije za demokraciju i demografiju pa se i imovinska kartica koja je svojedobno izazvala istragu USKOK-a našla nanovo pod lupom javnosti. Ukratko, prema tumačenju Povjerenstva, Šuica nije dužnosnica i objava bi ugrozila njezino pravo na zaštitu osobnih podataka – potonje bi se moglo odnositi na OIB, prezime bračnog druga, adrese nekretnina, podaci koji nisu krucijalni za smisao objave imovinskih kartica – sklad prihoda i imovine.
Odbijenica Povjerenstva otvara pitanje: zastarijeva li pravo javnosti da zna kako je dužnosnik stekao imovinu nakon što mu domaća politička scena posluži kao odskočna daska za karijeru u Europskoj uniji – a ona, pak, ima svoja pravila zahvaljujući kojima hrvatski dužnosnik postaje građanin Europske unije “više” negoli Hrvatske. Imovinska kartica Dubravke Šuice već nekoliko godina nije dostupna javnosti – godinu dana nakon obnašanja dužnosti postaje nevidljiva na stranicama Povjerenstva, kada dužnosnik ima obavezu podvući crtu pod svoju imovinu ne bi li se vidjelo što je stekao za mandata. To su neke “crne rupe” oko kojih se još spore stručnjaci upozoravajući kako takav princip dovodi u pitanje smisao podnošenja imovinskih kartica. Kad je stigla u Bruxelles, Šuica je imala obavezu potpisati tek Izjavu o financijskim interesima zastupnika radi sprečavanja mogućeg sukoba interesa. U konkretnom slučaju, saznajemo da je Šuica bila zastupnica u Saboru i gradonačelnica i da ima 27 dionica Hotela Belvedere, 69 dionica Atlantske plovidbe i 63 dionice HT-a.
Povjerenstvo odbijenicu ovako tumači: “Budući da Dubravka Šuica više nije dužnosnica u smislu Zakona o sprečavanju sukoba interesa od prosinca 2011. godine odnosno više od sedam godina te se na istu ne primjenjuje niti jedna odredba ZSSI-a od prosinca 2012. godine, nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa zaključeno je da se u konkretnom slučaju pristup informaciji može ograničiti jer je tražena informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka te bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji privatni interes Dubravke Šuice bio ozbiljno povrijeđen.”
Jutarnji list je prethodno Uredu povjerenika za informiranje poslao upit smije li Povjerenstvo javnosti omogućiti uvid u “stare” imovinske kartice bivših dužnosnika. U podužem dopisu dobili su načelan odgovor povjerenika za informiranje. “U slučaju da postoje ograničenja tijelo javne vlasti dužno je provesti test razmjernosti i javnog interesa na način propisan Zakonom… i na temelju specifičnih okolnosti pojedinog slučaja procijeniti prevladava li u konkretnom slučaju javni interes za omogućavanje pristupa informaciji nad zakonom zaštićenim interesom”, odgovorio je Jutarnjem listu povjerenik Zoran Pičuljan. Usput je ukazao kako do sada nije imao žalbeni predmet u kojem je odlučivao o traženju starih imovinskih kartica, ali je imao žalbeni predmet koji se odnosio na uskratu podataka iz Izvješća o imovinskom stanju dužnosnika i više žalbenih predmeta o imovinskim karticama sudaca. U tim postupcima Povjerenik je “zauzeo stav da u odnosu na podatke o imovini dužnosnika preteže javni interes u odnosu na zaštitu osobnih podataka”.
Problem imovine Dubravke Šuice inicirao je na saborskom odboru SDP-ov Peđa Grbin: “Prema dostupnim podacima 2000. ste imali jedan stan, a nekoliko godina kasnije imovinu koja je procijenjena na pet milijuna eura”. Šuica mu je odgovorila da je u njezinoj imovinskoj kartici jasno navedeno što ima i svoje naraslo bogatstvo ovako objasnila: “Moj suprug je bio pomorski kapetan 44 godine i nešto je stekao kroz taj svoj radni vijek. Nešto smo i naslijedili. Sve je jasno i transparentno. Nema straha od naše imovine i nema straha da će se Hrvatska zbog toga sramotiti.” Onima koje zanima njezino imovinsko stanje sugerirala je da podatke zatraže u arhivi Sabora.
To, međutim, nije moguće jer su kartice u ovlasti Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa.
SDP-ov Arsen Bauk smatra da ove začkoljice ne mogu biti pokriće za ignoriranje interesa javnosti i najavljuje kako će SDP inicirati u sklopu izmjena Zakona o sprječavanju sukoba interesa donošenje amandmana kojim će tražiti da obvezu podnošenja imovinske kartice imaju i europarlamentarci i dužnosnici Europske komisije.
Odbor Europskog parlamenta potvrdio da je imovinska kartica buduće hrvatske povjerenice uredna
Odbor za pravne poslove Europskog parlamenta (JURI) na zatvorenom je sastanku prošli tjedan potvrdio da je u slučaju Dubravke Šuice sve u redu s njezinom prijavom imovine te da ne postoji sukob interesa, doznaje Jutarnji list.
Isto je potvrđeno još za 14 drugih budućih povjerenika Europske komisije, ali za ostale je Odbor zatražio dodatna objašnjenja zbog nejasnih elemenata u njihovim prijavama imovine i potencijalnih interesa, piše Augustin Palokaj za Jutarnji list.
Na zadnjem zasjedanju Odbora vođena je, doznajemo, prilično oštra rasprava o imenovanim povjerenicima, ponekad i uz politička prepucavanja zastupnika u ovom važnom odboru. Zeleno svjetlo ovog odbora, odnosno potvrda o nepostojanju sukoba interesa, ključan je preduvjet za održavanje postupka saslušanja budućih povjerenika od strane nadležnih odbora. Za čak 11 drugih kandidata odbor je zatražio dodatne informacije i pojašnjenja o kojima će se raspravljati u srijedu.
Uz Šuicu ovaj prvi korak “provjere” prošli su još Dombrovskis, Šefčović, Vestager, Hogan, Schinas, Dalli, Schmid, Gabriel, Lenarčić, Timmermans, Urpilainen, Johansson, Gentiloni i Simson.
Pismo za dodatna pojašnjenja poslana su budućem visokom predstavniku za vanjsku politiku Josepu Borrelu, od kojeg se traži više informacija o njegovim dionicama i sudjelovanju u nadzornim odborima. Od češke povjerenice Jourove zatraženo je više informacija o njezinim ulaganjima, kao i od portugalske povjerenice Ferreire. Više informacija o svojim dionicama trebat će poslati i Austrijanac Johannes Hahn, Cipranin Kyriakides i Belgijanac Reinders.
Kod nekih budućih povjerenika Odbor je u deklaracijama uočio nelogične razlike pa je zatražio pojašnjenja, poljski kandidat koji će biti povjerenik za poljoprivredu Wojciechowski treba pojasniti neke razlike u raznim prijavljenim imovinskim karticama. Uočene su razlike u izjavi za Europsku komisiju, Europski parlament i Europski revizorski sud.
I Francuskinja Goulard će morati pojasniti zašto je prijava koju je predočila sada za Europsku komisiju drugačija od one koju je predala dok je bila zastupnica EP-u.
Ovaj postupak ne znači da postoje sumnje prema nekima od kandidata, ali Odbor želi do kraja razjasniti svaku nejasnoću.
Tekst se nastavlja ispod oglasa