Čak 93% anketiranih liječnika doživjelo je na poslu neki oblik verbalnog ili fizičkog nasilja, a fizički napad na liječnika dogodio se u 22% zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj. U posljednjih pet godina ravnateljima je sigurno prijavljeno 77 napada na liječnike, naglasili su u svom istraživanju “Nasilje nad liječnicima” koje je provela Hrvatska liječnička komora (HLK) u razdoblju od rujna do studenog ove godine.
Istraživanje se sastojalo od dvije ankete, jedne koju su ispunjavali liječnici i druge koju su ispunjavali ravnatelji zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj. Na anketu o nasilju odgovorilo je 1.634 liječnika, a na anketu o sigurnosti u zdravstvenim ustanovama, upućenu svim ravnateljima ustanova u javnom zdravstvu odgovorilo je 100 ravnatelja. Istraživanje je obuhvatilo postojeće probleme nasilja nad liječnicima, od verbalnog do fizičkog nasilja, pitanje prijave nasilja, posljedica nasilja te različite aspekte sigurnosti u zdravstvenim ustanovama.
„Glavni razlog provođenja istraživanja je sve veći problem nasilja nad liječnicima, koje može eskalirati čak i do razine ugrožavanja liječničkih života. Liječnička komora je svjesna problema sigurnosti radnog okruženja za liječnike i druge zdravstvene djelatnike te je upravo zbog toga provela ovo istraživanje“, pojašnjava dr.sc. Krešimir Luetić, prvi dopredsjednik HLK-a.
83% anketiranih liječnika istaknulo da su napadi na radnom mjestu bili verbalni, dok je 17% liječnika doživjelo i fizičko nasilje
Tako je 83% anketiranih liječnika istaknulo da su napadi na radnom mjestu bili verbalni, dok je 17% liječnika doživjelo i fizičko nasilje. Nasilno ponašanje u više od ¾ slučajeva dolazilo je od strane pacijenata ili njihove obitelji. Zabrinjavajuće je da većina liječnika (72%) koji su doživjeli nasilje to nasilje nije prijavila. Kao razloge neprijavljivanja nasilja liječnici najčešće navode strah od stvaranja dodatnih problema, moguću reakciju okoline ili strah od ponovnog napada.
„Upravo zbog ovakvih zabrinjavajućih rezultata, koji ukazuju da je ogroman broj liječnika u Hrvatskoj doživio neki oblik nasilja, Komora će poduzeti sve što je u njezinoj moći kako bi se, ne samo liječnicima već svim zdravstvenim djelatnicima, stvorili sigurniji uvjeti za obavljanje profesionalne djelatnosti. Bilo koji oblik nasilja držimo nedopustivim i smatramo nužnim suprotstaviti mu se odgovornim ponašanjem koje podrazumijeva prijavu događaja i počinitelja. Stoga smo liječnicima omogućili jednostavnu prijavu verbalnog ili fizičkog nasilja putem službene mrežne stranice Komore, dostupnu našim članovima od 0 do 24 sata i osigurali im pravnu podršku u procesuiranju istog”, rekao je predsjednik HLK-a dr. sc. Trpimir Goluža.
Nasilje, pokazalo je istraživanje HLK-a, ostavlja posljedice na liječnike koji su mu bili izloženi. Tako 62% liječnika koji su bili izloženi nasilju osjeća povremeni ili stalni strah od nasilja, a njih 4% je zbog posljedica nasilja bilo prisiljeno otići na bolovanje.
„Gledajući rezultate istraživanja prilično smo zabrinuti stanjem sigurnosti u zdravstvenim ustanovama. Podaci pokazuju da su liječnici gotovo svakodnevno u opasnosti od nasilničkog ponašanja, te da preko polovice napadnutih i dalje osjeća strah od novog nasilja. U takvom radnom okruženju izuzetno je zahtjevno obavljati vrlo složen i odgovoran liječnički posao, čiji je fokus posvećivanje potpune pažnje bolesniku“, pojašnjava dr.sc. Krešimir Luetić.
Ravnatelji su sigurnost u zdravstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj ocijenili prosječnom ocjenom 3,7 (školske ocjene od 1-5), dok čak 96 % anketiranih liječnika ocjenjuje da sigurnost u zdravstvenim ustanovama nije na odgovarajućoj razini. Polovica ustanova ima portira tijekom dana, a 43% tijekom noći. Također polovica ustanova (54%) ima video nadzor, a samo 7% tihi alarm kojim se, u slučaju potrebe, alarmira sigurnosna služba. Tek ¼ zdravstvenih ustanova ima angažiranu zaštitarsku službu od 0-24 sata.
„Stanje sigurnosti u našim zdravstvenim ustanovama nije zadovoljavajuće, jer se pokazalo da sustav kontrole ulaza u mnoge ustanove ne jamči poželjnu razinu sigurnosti. Nužno je povećati mjere sigurnosti i istovremeno raditi na mehanizmima prevencije nasilja kako do njega uopće ne bi dolazilo. Komora će i dalje inzistirati na tome da se iznađe adekvatan pravni oblik zaštite liječnika kao i na tome da se najoštrije sankcionira nasilničko ponašanje“, zaključio je predsjednik Komore dr.sc. T. Goluža.
Podaci o istraživanju
Istraživanje Nasilje nad liječnicima sastoji se od dvije ankete koje je Hrvatska liječnička komora (HLK) provela u razdoblju od rujna do studenog 2016. Jednu anketu ispunjavali su liječnici, a drugu su ispunjavali ravnatelji zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj.
Anketa liječnici: sudjelovalo je 1.634 liječnika,članova Komore. U uzorku je najviše specijalista (63%), a zatim specijalizanata (20%) i ostalih liječnika (17%). Najviše anketiranih liječnika zaposleno je u bolničkom sustavu (57%), zatim u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (25%), u privatnim zdravstvenim ustanovama (4%), u zavodima za hitnu medicinu (7%) te u drugim zdravstvenim ustanovama (7%).
Anketa ravnatelji zdravstvenih ustanova: sudjelovalo je 100 zdravstvenih ustanova (33 doma zdravlja, 12 zavoda za hitnu medicinu, 15 županijskih/općih bolnica, 10 klinika/KB-a/KBC-a, 11 specijalnih bolnica, 6 psihijatrijskih bolnica, 1 dječja bolnica i 12 drugih zdravstvenih ustanova).
