Istraživanje pokazalo – popis žrtava u Jasenovcu nije vjerodostojan!

Vidno uznemiren rezultatima istraživanja dr. sc. Stjepana Razuma koje je ukazalo na približno 14000 višestrukih unosa koji su izbačeni iz jasenovačkog popisa i zamijenjeni s novima, Slavko Goldstein je za Jutarnji list izjavio kako je to “gruba laž”.

Goldstein je promjene obrazložio “korekturom uočenih grešaka” koje je ugovoreni serviser načinio tijekom proljeća 2015., “zaključno s 1. lipnja”.

Nadalje, Goldstein tvrdi dvije stvari. Prvo, da “nijedno ime nije izbačeno i nijedno novo ubačeno” i drugo, da su “[i]mena u popisu ista … kao što su i bila prije 1. lipnja”, odnosno “ukupno broj žrtava je isti” s napomenom u članku da riječ isti u prethodnoj rečenici označava da popis “varira za svega četiri imena zbog naknadnih ispravaka”.

U našem ranijem istraživanju pokazali smo da većina unosa u jasenovačkom popisu nije jednistvena, pouzdana, potpuna i dosljedan.

Konkretno, pokazali samo da svega nešto više od 7000 unosa na jasenovačkom popisu ima nepromijenjene osobne podatke u razdoblju 2011.-2015.. Ovi rezultati pokazuju da se popis mijenja u daleko većoj mjeri no što se to do sada vjerovalo te bi mogli ponovno uznemiriti Slavka Goldsteina ili nekoga sličnog.

U sve podjeljenijem društvu u Hrvatskoj ova situacija prijeti da preraste u još jedan sukob autoriteta koji iznose različite tvrdnje, a koji obično završava još dubljim podjelama u društvu u kojem jedna skupina odluči vjerovati jednom autoritetu, a druga skupina drugom – a istina postane sporadično pitanje.

Kako vjerujemo da je moguće utvrditi istinu, cilj nam je iznijeti činjenice s namjerom da čitatelji sami prosude istinitost Goldsteinovih tvrdnji.

O navodnoj nepromjenjivosti “Poimeničnog popisa žrtava KCL Jasenovac 1941.-1945.”

Iako je promjena primijećena 1. lipnja 2015. jedna od najznačajnijih promjena zabilježenih na jasenovačkom popisu, postavlja se pitanje je li to jedina promjena koja se na popisu dogodila te iznosi li samo “četiri imena zbog naknadnih ispravaka”.

Također, postavlja se pitanje jesu li promjene tehničke prirode, odnosno jesu li promjene tek “korekture” koje su zaključene “1. lipnja”.

Na prvo pitanje smo odgovorili u ranijem radu koji je pokazao kako je bilo višestrukih promjena do 1. lipnja 2015. te da promjene nisu samo u četiri imena, već da je jako malen postotak unosa u razdoblju 2011.-2015. ostao nepromijenen.

Pomirljiv čitatelj bi mogao reći da smo možda svi u pravu te pomisliti nešto poput “možda je došlo do promjene samo četiri imena, ali u jako mnogo unosa”.

Skeptičan čitatelj bi mogao pomisliti kako su naši rezultati izneseni u prethodnom istraživanju jednostavno lažni. U nastavku nam je cilj uvjeriti je jedne i druge čitatelje da do promjena jest došlo i da one iznose daleko više od četiri imena.

Nadalje, pokazat ćemo ne samo da je velikih promjena bilo prije 1. lipnja 2015., već i da su promjene nastavljene i nakon 1. lipnja, čime vjerujemo da ćemo razumne čitatelje uvjeriti kako promjene nisu samo tehničke prirode, odnosno da ne predstavljaju tehničke “korekture” te da nisu zaključene “1. lipnja”, nego se možda događaju i dok ovo pišemo.

Da bismo dokazali da se jasenovački popis mijenja, poslužit ćemo se početnom stranicom “Poimeničnog popisa žrtava KCL Jasenovac 1941.-1945.”[1].

Na toj stranici stoji kako su “do sada (ožujak 2013.)” prikupljeni podatci za 83145 žrtava.

Ipak, prilikom prelistavanja popisa može se utvrditi da su dostupne 2094. stranice, od kojih sve (osim posljednje) sadržavaju 40 unosa, što u konačnici broji preko 83720 unosa. Iz toga se lako može utvrditi kako je popis u posljednje dvije godine uvečan za oko 600 unosa.

Nadalje, možemo pokazati da postoje promjene i prije 2013. godine. Da bismo to pokazali poslužit ćemo se javno dostupnim servisom takozvane “digitalne knjižnice znanja” poznat pod nazivom “Wayback Mahine” koji je najdetaljnija javno dostupna arhiva mrežnih stranica i na kojoj je moguće pronaći verzije pojedinih stranica u različitim vremenskim trenutcima, pa tako i naslovne stranice “Poimeničnog popisa žrtava KCL Jasenovac 1941.-1945.”[2].

Proučavajući promjene koje su deklarirane na naslovnoj stranici “Poimeničnog popisa žrtava KCL Jasenovac 1941.-1945.” lako je provjeriti da su se promjene događale i u ranijim razdobljima.

Tako prema službenom popisu se od studenog 2008. godine nalazilo 75159 unosa, od travnja 2010. godine se na popisu nalazi 80914 unosa, a do ožujka 2013. godine taj broj je narastao na 83145 unosa.

Ipak, baš kao što trenutno prikazana tablica nije ažurirana dvije godine, tako ni ranije tablice ne svjedoče o svim promjenama koje je jasnovački popis doživio. To možemo lako provjeriti ako prolistamo “Wayback Machine” za prvu stranicu popisa [3].

Tako možemo vidjeti da popis u rujnu 2015. broji 2094 stranice, a travnju 2015. broj 2095 stranica, što uistinu svjedoći o tome da je dio unosa u nekom trenutku izbačen s popisa i ide u prilog tezi dr. sc. Razuma. S druge strane, ako promotrimo 2013. godinu, vidimo da u lipnju popis broji 2086 stranica, u svibnju broji 2083 stranice, u travnju broji 2079 stranica, dok je krajem 2012. brojao 2066 stranica, što potvrđuje da se popis učestalo mijenja i nadopunje i to daleko češće no što o tome svjedoći statistika na naslovnoj stranici. Važno je još jednom napomenuti da su sve ovo javno dostupni podatci koje su objavili djelatnici “JUSP Jasenovac”, arhivirani od nezavisnog servisa te da oni očito proturječe Goldsteinovim tvrdnjama.

Da bismo ukazali na kontinuitet promjene jasenovačkog popisa, odnosno pokazali da se uistinu s popisa uklanjaju imena te da se dodaju nova imena i nakon 1. lipnja 2015., proučili smo razlike između lipnja i kolovoza 2015. godine.

Tako možemo primijetiti da su s popisa uklonjeni: Andrija Drašković (-), Benjamin Weitzenfeld (1881.), Branko Deutsch (1930.), Dragiša Vasić (1885.), Dragutin Vajda (1917.), Franjo Polić (-), Fric Bäumel (1916.), Gabrijela Deutsch (1900.), Gajo Radović (-), Ivan Fris (-), Izrael Levi (1903.), Jakob Wasserstein (1898.), Joži Montiljo (1923.), Klara Zaloscer (1905.), Luka Baletić (1902.), Mijo Oškrt (-), Miloš Dujović (-), Mirko Lalatović (1904.), Otto Bäumel (1883.), Paul Deutsch (1926.), Pavle Đurišić (1907.), Petar Baćović (1898.), Petar Drašković (-), Petar Nemet (1892.), Samuel Grossmann (-), Savo Ljiljak (1904.), Vlado Singer (1908.), Vlatko Novosel (-), Zaharije Ostojić (1907.), Đorđe Deutsch (1932.).

U tom istom razdoblju se na popisu pojavljuju unosi koje ranije nismo imali, poput: Ahmed Sadik Šarlop (1887.), Ana Horvat (-), Fritz Bäuml (1916.), Izrael-Avram (1903.*), Jakov Levi (1914.), Otto Bäuml (1883.), Regina Levi (-), Sava Ljiljak (1907.*), Viktorija Levi (1896.*), Đurđica Bäuml-Vadas (1923.).

No, uklanjanje i dodavanje imena nisu jednine promjene koje su se u tom razdoblju na popisu dogodile.

Tako možemo pronaći osobe kojima se promijenilo mjesto rođenja, nacionalnost, ime oca, pa čak i godina rođenja. Jednako tako možemo pronaći osobe kojima su pojedini podatci proglašeni formalno nepouzdanima (iako ranije nisu bili smatrani nepouzdanima), poput podatka o godini smrti.

Ovakve promjene su jednako važne kao i dodavanje i brisanje unosa, a do sada im nje posvećena dovoljna pozornost.

Radi ilustracije važnosti ovakvih promjena, promotrimo dvije osobe: Rudolf Marton rođen 1916. u Sarajevu i Cezar Kabiljo rođen 1895. u Sarajevu. Iako na stranicama spomen područja Jasenovac piše da su obojica umrli 1942. u logoru Jasenovac, na stranici s popisom žrtva njemačkog logora Buchenwald[4] piše da je Rudolf Marton, rođen 1916. u Sarajevu, umro 1945. u Ohrdrufu, a za Cezara Kabilja, rođenog 1895. u Sarajevu, piše da je umro 1944. u mjestu “Berga/Elster”.

Pod pretpostavkom da nije bilo više osoba s istim imenom i prezimenom rođenih navedenih godina u Sarajevu koje bi bile u oba logora, postavlja se pitanje zašto se ove osobe nalaze na dva popisa, s različitim podatcima o smrti?

Kao što smo vidjeli, promjena osobnih podataka u “Poimeničnom popisu žrtava KCL Jasenovac 1941.-1945.” je relativno uobičajena stvar.

Ako uspoređujemo samo ime, prezime i godinu rođenja, moguće je pronaći mnogo podudarnih zapisa na popisu žrtava Buchenwalda i “Poimeničnom popisu žrtava KCL Jasenovac 1941.-1945.” – koji se razlikuju samo u mjestu rođenja.

Je li moguće da se radi o istim osobama? Učestale promjene u osobnim podatcima na jasenovačkom popisu postavljaju i mnoga druga pitanja koja nadilaze okvire ovoga članka.

Konačan zaključak ovog članka je kako arhivski podatci “JUSP Jasenovac” demantiraju Slavka Goldsteina, odnosno potvrđuju kako “Poimenični popis žrtava KCL Jasenovac 1941.-1945.” 2013. godine ima gotovo 8000 unosa više no 2008. godine.

Pokazali smo, na temelju arhivskih snimaka “Poimeničnog popisa žrtava KCL Jasenovac 1941.-1945.”, da se popis mnogo učestalije mijenja no što djelatnici “JSUP Jasenovac” dokumentiraju u sumarnoj statistici popisa, čime tvrdnja Slavka Goldsteina o nepromjenjivosti popisa postaje smiješna.

Također, pokazali smo kako promjene nisu prestale s 1. lipnjem 2015., čime je izjava Slavka Goldsteina, kako su promjene bile tehničke naravi i da su promjene zaključene s 1. lipnjem, također dovedena u pitanje.

Konačno, podudarnost osobnih podataka u zapisima na popisu žrtava Buchenwalda i “Poimeničnom popisu žrtava KCL Jasenovac 1941.-1945.” baca dodatnu sumnju u “tehničku narav” dokumentiranih promjena.