Pristojan, smiren, odmjeren, ali fajter. Tako bi se nekako moglo opisati Ivana Kovačića, 41-godišnjeg predsjednika Kluba zastupnika Mosta i omiškog gradonačelnika, piše Jutarnji list. Kovačić je od lokalnog nezavisnog čelnika, koji je nakon dugogodišnje vladavine HDZ-a u Omišu osvojio vlast, u vrlo kratko vrijeme u Mostu postao jedna od najvažnijih figura.
Kovačić u opširnom intervjuu za Jutarnji list, otvoreno progovara o trenutnoj političkoj situaciji, o suradnjama između političkih opcija, ali i o prošlosti koja opterećuje hrvatsko društvo.
Na pitanje o ponovnim pričama o fašizmu i komunizmu, te koliko će te priče opterećivati Vladu, Kovačić odgovara:
“Krajnje je vrijeme da se prestanemo opterećivati prošlošću. Od Drugog svjetskog rata prošlo je 70 godina. Ostavimo to razdoblje povjesničarima, bez ikakvog revizionizma, a mi se trebamo okrenuti budućnosti. Tragično je da se saborski zastupnici i oporba više bave ustašama i partizanima nego ključnim pitanjima za oporavak gospodarstva i rast standarda. Dakle, očekujem da se Vlada Tima Oreškovića bavi smanjivanjem javnog duga, deficita i rastom BDP-a, a ne Drugim svjetskim ratom.”
Sprječavanje veličanja totalitarnih režima uz Titove ulice po Hrvatskoj
Za Kovačića je antifašizam pokret “koji je postavio temelje moderne hrvatske države koja je izgrađena veličanstvenom pobjedom u Domovinskom ratu. Antifašistički pokret na ovim prostorima pokrenuli su Hrvati i od povijesti ne trebamo bježati. No, isto tako, ne treba negirati ono što se dogodilo kasnije kada su Hrvati bili žrtve komunizma koji se pretvorio u okrutan totalitaran režim koji je bio obilježen obračunima s političkim neistomišljenicima, Golim otokom i UDBA-om…” kaže omiški gradonačelnik te dodaje “Josip Broz Tito bio je uspješan državnik, koji nosi odgovornost i za Križni put, Bleiburg i druge tragedije iz tog perioda, no smatram da je imao i pozitivno djelovanje. Imena trgova i ulica ne bih mijenjao jer bi to dodatno podijelilo društvo.”
Kovačić smatra da je prošla vlast pogriješila kada je riječ o Bleiburgu jer je to ipak mjesto velikog stradanja i dodaje “ako ni zbog čega drugog, onda zbog pijeteta prema žrtvama kojih je, bez obzira na kontekst, bilo mnogo, a i ubijani su bez suđenja. Zato smatram da najvažnija hrvatska institucija treba biti pokrovitelj obilježavanja bleiburške tragedije. Pokušaje da se na takvim događajima gurne u prvi plan veličanje totalitarnih režima treba prije svega spriječiti edukacijom mlađih naraštaja, ali i onih koji su već dovoljno odrasli da shvate kako ni fašizam ni komunizam nisu donijeli ništa dobro. Represija i zabrane nikad ne donesu ništa dobro…”, ističe Kovačić.
Rezolucija Vijeća Europe 1481/2006
Podsjetimo, Hrvatski je sabor već 2006. godine, kao svojevrsni odjek Rezolucije Vijeća Europe 1481 o potrebi međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima, donio vlastitu Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945.-1990.
Kulturni i znanstveni hrvatski krugovi okupljeni u INICIJATIVI EU 1481 jasno traže odmak od komunističkog totalitarizma, odnosno govore o disfunkcijama današnjeg hrvatskog demokratskog društva koje u gotovo svim svojim segmentima i danas trpi od posljedica komunističkog režima, odnosno od nedovoljnog odmaka od komunističkog totalitarizma.
Istraživanja političke pismenosti hrvatskih srednjoškolaca pokazuje da hrvatski srednjoškolci nisu nepismeni i da jasno žele kažnjavanje komunističkih simbola.
Tekst se nastavlja ispod oglasa