U sjeni koronavirusa ostala je tzv. migrantska kriza, koju, kako napisah, treba zvati invazijom, jer pretežito se radi o mladićima bez obitelji koji dolaze iz zemalja u kojima nema ni rata ni gladi. Kaže se da se zbog ovog ludog virusa prestalo s ilegalnim ulascima migranata u RH i EU. Nije, samo ne znam kojeg su intenziteta ulasci. Budući da neki zapadni mediji opet napadaju hrvatsku policiju za nasilno postupanje i kršenje ljudskih prava (!?), evo jedan osvrt na te optužbe i stanje stvari s terena, piše Ivica Šola u kolumni za Slobodnu Dalmaciju koju djelomice prenosimo.
Moja kuća je blizu Dunava. U Baranji. To je jedan od koridora preko kojeg tzv. migranti ilegalno (!), preko Dunava iz Srbije, svednevice pokušavaju ući u Hrvatsku, čitaj u Europsku uniju. Imam puno prijatelja i poznanika u hrvatskoj policiji. To su momci koji na studeni, uz vjetar koji dodatno pojačava studen uz Dunav, cijele noći na otvorenom, za plaću koja i nije baš nešto, čuče u šumarcima kako bi spriječili ilegalne (!) djelatnosti.
(…)
Ovdje, na Dunavu, u Baranji, te osobe koje ilegalno žele ući u Hrvatsku svakodnevno nasrću na hrvatsku policiju kada ih zaustave u protuzakonitoj (!) radnji. Razgovarao sam s njima. Naši dečki mi stalno govore da ti “migranti” imaju noževe, hladno oružje, možda i pištolje, pa je ovo što tvrde mediji i europarlamentarci poluistina, što je gore od laži.
Da, ti tzv. migranti dobiju batina od naših dečki, ali nitko ne spominje da se hrvatski policajac upušta u uporabu sile prema zakonu, i, kao ljudska osoba, otac, suprug i sin, kada mu je ugrožen fizički integritet, život, u samoobrani, kao i kada se ne bi radilo o migrantima. To nije “druga strana priče”, već istina.
Naši momci silu uporabe zato što pojedini migranti, ne svi, uz pomoć krijumčara ljudi, kada budu uhvaćeni u protuzakonitoj raboti, vade noževe, nasrću na naše policajce, koji štite vladavinu prava. Mediji koji ih napadaju zbog primjene sile, kao i europarlamentarci s ljevice, a govorim iz prve ruke, neka jednu hladnu noć na Dunavu provedu s njima, pa nek onda trkeljaju o ljudskim pravima i tko je tu nasilnik.
Stvar je jednostavna, napad na hrvatskog policajca, koji štiti ustavni i pravni poredak države Hrvatske i Europske unije, čin je agresije na državu, jer simboli na njegovoj uniformi, šahovnica, nisu njegovo privatno vlasništvo, već simboli države za koju je prisegnuo da će čuvati red sukladno zakonu.
U tom kontekstu, najveći problem su tzv. nevladine udruge, zapravo parašpijunske i parapolitičke organizacije, mahom financirane od Sorosa i sličnih, kojima su puna usta borbe protiv lažnih vijesti, a sami lažu, pa onda “vodaju” te europarlamentarce na fiktivna mjesta, pokazujući fiktivne žrtve, fiktivnu nestalu migrantsku djecu.
Onda EU mediji objavljuju slike, ne onih s noževima koji napadaju hrvatsku policiju, moje poznanike koji moraju šutjeti jer su takva pravila službe, već uplakanu djecu koju, mi, eto, licemjerni kršćani ne puštamo da ilegalno (!) dođu u EU, a ispostavi se da te snimke uopće nisu snimljene u Hrvatskoj, kao što se milijun puta pokazalo da manipuliraju, i mediji i drugi, migrantskom djecom.
(…)
Budući da moram čuvati identitet osoba, jedan moj prijatelj, hrvatski policajac ne baš običnog ranga, jedva se obranio na sudu jer je bio tužen zbog smrti jednog djeteta, pokojnog malog migrantskog anđela, kojeg niti je vidio, niti je taj dan bio u službi, a kojeg su njegovi roditelji (!) poslali kao “prethodnicu” da vidi ima li policije, da mogu ilegalno prijeći granicu, i dijete je smrtno stradalo. Ne mogu reći kako, jer će se otkriti identitet našeg policajca koji je na kraju proglašen nevinim, pravomoćnom presudom. Ali je skoro izgubio zdravlje… jer je i sam otac…
Vidio na svoje oči: ti tipovi u Srbiji, s druge strane Dunava, plaćaju napuhanu kamionsku gumu i do sto eura, ne znam kome (vjerojatno krijumčari ljudi) i prelaze Dunav kod Batine u Hrvatsku. Idemo zdravorazumski, imaš čovječe na par kilometara legalni granični prijelaz između Hrvatske i Srbije, pokaži dokumente i to je to, što skrivaš, što ideš noću gumenjakom preko Dunava u Hrvatsku?
Ovo pišem, ponavljam, na temelju onoga što sam osobno vidio i čuo od svojih dečki, hrvatskih policajaca. Ako mi bez propusnice ne možemo iz županije u županiju u ovo epidemiološki, pa onda i ekonomski opasno vrijeme, ne vidim zašto bi inače netko s drugog kraja svijeta smio ilegalno prelaziti u državu. Usput, jedini zaraženi u mom mjestu baš je policajac.
Eto, svi viču hvala našim liječnicima, a ja ću stoga dodati – hvala hrvatskoj policiji!
Kolumnu u cijelosti pročitajte na stranicama Slobodne Dalmacije.
* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
Tekst se nastavlja ispod oglasa