Izbori za predsjednika HDZ-a održat će se u nedjelju 17. srpnja po načelu “jedan član – jedan glas”, a oni koji se žele kandidrati trebaju u idućih deset dana prikupiti pet tisuća potpisa članova stranke i predati ih izbornom povjerenstvu. Svaki član može dati potpis svakom kandidatu.
Svi članovi mogu birati i biti birani bez obzira jesu li platili članarinu, osim dužnosnika stranke. Oni će morati platiti članarinu – ako nisu. Oko 220.000 članova HDZ-a mogu glasovati u gradskim, općinskim i područnim izbornim povjerenstvima.
Kao mogući kandidati do sada su se spominjali Andrej Plenković, Tomislav Tolušić, Ivana Maletić, Milijan Brkić, Zlatko Hasanbegović…
Karamarkov uspon i pad
Četverogodišnji mandat Tomislava Karamarka na čelu HDZ-a istjecao je u svibnju. Izbori za predsjednika HDZ-a, po principu jedan član jedan glas, održani su 17. travnja, a na Općem saboru stranke, 28. svibnja, po delegatskom sistemu izabrani su svi ostali stranački dužnosnici.
Mediji su neko vrijeme nagađali o mogućim protukandidatima Tomislavu Karamarku. Tako su kao moguće protukandidate navodili Andreja Plenkovića, Davora Stiera i generala Damir Krstičevića.
Ipak, Karamarko je na posljednjim unutarstranačkim izborima ostao jedini kandidat i dobio 92.276 glasova.
Sreća ipak nije dugo trajala, već 21. lipnja dao je ostavku.
Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko je podnio ostavku na mjesto predsjednika HDZ-a. “Razlozi su višeslojni, ali obećao sam stranci da ću formirati saborsku većinu, to nisam uspio i snosim odgovornost.” Dodao je da na ovaj način stranci ostavlja prostor za “novi impuls”, te je ponosan na ono što je učinio dosad.
“Ovo ne radim pod ničijim pritiskom. Mnogima će biti drago, a mnogima i krivo”, rekao je Karamarko i zahvalio svim članovima koji su se borili za boljitak stranke, “a time i domovine”, ali i onima koji su ga bodrili i podržavali u posljednje vrijeme.
Podsjećamo, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa odlučilo je većinom glasova da je Karamarko bio u sukobu interesa zbog iznošenja osobnih stavova i prijedloga za povlačenje Hrvatske iz arbitraže s MOL-om, a osobito na sastanku Vijeća za suradnju.
Utvrđeno je i da se Karamarko nalazi u situaciji u kojoj privatni interesi mogu utjecati na njegov rad u Vladi te se navodi kako ne smije sudjelovati u donošenju odluka oko arbitraže Ina-MOL.
Kako su izgledali prijašnji unutarstranački izbori?
Na 4. općem saboru HDZ-a, 21.2.1998. godine biralo se vodstvo stranke. Glasovalo je 1624 izaslanika, za kandidata doktora Franju Tuđmana njih 1603. Bili su to posljednji Tuđmanovi izbori u HDZ-u. Umro je godinu i deset mjeseci poslije. Takva premoćna pobjeda više nikomu u HDZ-u nije tako lako pošla za rukom.
Ivo Sanader 2000., kad je HDZ postao oporba, preuzima stranku pobjeđujući Branimira Glavaša i Ljerku Mintas Hodak. Dvije godine poslije Sanader je iz utrke izbacio Maju Freundlich i Ivića Pašalića. Pašaliću u stranci više nije bilo mjesta, visoko vijeće stranke izbacilo ga je.
Sljedećih godina Sanader je vladar HDZ-a. Sve do naglog odlaska. A onda ga, njegovom odlukom, mijenja Jadranka Kosor koja postaje predsjednica stranke bez izbora. Nakon osam mjeseci i izgubljenih parlamentarnih izbora, Kosor gubi i titulu predsjednice HDZ-a. Bio je to napet izborni sabor. Kandidati: Darko Milinović, Domagoj Ivan Milošević, Milan Kujundžić, Tomislav Karamarko, Jadranka Kosor.
Karamarko u drugom krugu pobjeđuje Milana Kujundžića. Kosor je sljedeće godine, nakon 18 godina članstva izbačena iz stranke. Milan Kujundžić odlazi sam. Godinu i pol poslije, novo mjesto za sebe traži Drago Prgomet, Karamarkov zamjenik.
Na zadnjim izbori HDZ-ovci su imali samo Tomislava Karamarka.
Kako je osnovan HDZ?
Hrvatska demokratska zajednica osnovana je 17. lipnja 1989. godine u prostorijama NK „Borac“ na Jarunu. Na toj je skupštini prvim predsjednikom stranke imenovan dr. Franjo Tuđman.
Iz skučenih prostorija nogometnoga kluba HDZ je započeo politički uspon kojega je prva formalna potvrda bila pobjeda na prvim višestranačkim izborima u svibnju 1990. godine s osvojenih 60% zastupničkih mjesta u Hrvatskom Saboru.
Tko su bili predsjednici stranke?
Franjo Tuđman 17. lipnja 1989. – 10. prosinca 1999.
Ivo Sanader 29. travnja 2000. – 4. srpnja 2009.
Jadranka Kosor 4. srpnja 2009. – 21. svibnja 2012.
Tomislav Karamarko 21. svibnja 2012. – 21. lipnja 2016.
Vladajući ili oporba
HDZ je na vlasti bio od prvih višestranačkih izbora 1990. godine do 2000. godine kada gubi izbore od koalicije šest stranaka. Na izborima 2003. ponovno pobjeđuje te vlada u koaliciji s manjim strankama i nacionalnim manjinama. Premijer postaje dr. Ivo Sanader koji drugi mandat osvaja na izborima 2007. godine formirajući koaliciju s HSS-om, HSLS-om, HSU-om te manjinama. Na izborima 2011. gube izbore i odlaze s vlasti. Ponovno na vlast dolaze nakon izbora 2016. i dogovora s Mostom, ali to nije dugo trajalo.
Tekst se nastavlja ispod oglasa