Nakon što je nepoznati počinitelj oskvrnuo spomenik žrtvama holokausta u Varaždinu na kojem je nacrtan nacističko i ustaško znakovlje, izraelski veleposlanik je u ponedjeljak ustvrdio da je ovo prilika za potpunu zabranu pozdrava “Za dom spremni” kojeg je ocijenio ustaškim.
“Ovo je prikladno vrijeme da se pokrene i potpuna zabrana svake upotrebe notornog pozdrava ‘Za dom spremni'”, stoji u priopćenju izraelskog veleposlanstva Ilana Mora.
“Mislio sam da će novi pozitivni duh pomirenja koji danas vlada u Hrvatskoj, a koji se mora pohvaliti, zaustaviti one krajnje elemente u društvu koji i dalje negiraju holokaust, relativiziraju strahote ustaškog režima nad Židovima i Srbima, Romima i antifašistima koji su se dogodili u zloglasnom logoru Jasenovcu”, ustvrdio je veleposlanik.
>Unatoč najavama Slavice Lukić presuda u korist Thompsona nije srušena
Veleposlanik Mor se tako kao strani državljanin pridružio zahtjevima političara i javnih osoba pretežito lijevog svjetonazora, a koji tvrde da je “Za dom spremni” ustaški pozdrav. Zbog tih tvrdnji na metama kritika, napada pa čak i cenzure našao se hrvatski glazbenik Marko Perković Thompson čija pjesma “Bojna Čavoglave” započinje s pokličem “Za dom spremni”, a koja je napisana u vrijeme obrane Republike Hrvatske od velikosrpske agresije, četredesetak godina nakon pada nacista i ustaša.
Visoki prekršajni sud: Izvođenje “Bojne Čavoglave” nije prekršaj
Zbog te pjesme, Thompson se našao na sudu više puta, a Visoki prekršajni sud je ove godine dvotrećinskom većinom presudilo kako njegovo pjevanje “Bojna Čavoglava” nije prekršaj.
Tako je imajući na umu dosadašnju jedinstvenu sudsku praksu Visokog prekršajnog suda u odnosu na izričaj „Za dom spremni“ kada se koristi u različitim okolnostima, koja nije dovedena u pitanje, pristupilo glasanju o slijedećem pitanju: „Može li se postupanje okr. Marka Perkovića, koje je činjenično opisano u optužnim prijedlozima Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, PU šibensko-kninska, broj 511-13-10-17-74/2016 od 30. prosinca 2016. i broj 511-13-10-17-46/16 od 8. kolovoza 2016., podvesti pod zakonski opis prekršaja iz čl. 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koji glasi: “Tko na javnom mjestu izvođenjem, reproduciranjem pjesama, skladbi i tekstova ili nošenjem ili isticanjem simbola, tekstova, slika, crteža remeti javni red i mir“.
Nakon provedene rasprave, sa 4 glasa za, 15 protiv i 1 suzdržanim, odlučeno je da se opisano postupanje u konkretnom predmetu ne može podvesti pod zakonski opis prekršaja iz čl. 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te da je pravilna odluka ovog suda broj Jž-2747/2018 od 2. listopada 2019.”
U pravomoćnoj presudi Visokog prekršajnog suda navodi se: “Nadalje, (tužitelj, op.a.) zanemaruje i činjenicu da se ovaj pozdrav u kontekstu njezinog nastanka, u tijeku Domovinskog rata čiji je karakter ‘pravednog, legitimnog, obrambenog i oslobodilačkog’ percipira izvan totalitarnog i rasističkog konteksta”.
Takva presuda Visokog prekršajnog suda održava izdvojeno mišljenje ustavnog suca Miroslava Šumanovića, koji je 2016. napisao da: “značajan dio hrvatske javnosti i društva, notorno, o tome rezonira na suprotan način, percipirajući sporni pozdrav izvan totalitarnog i rasističkog konteksta”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa