Prije desetak dana na području Čiova zabilježen je incident ispuštanja fekalija u more. Nakon što je slučaj javljen medijima koji su kontaktirali Vodovod i kanalizaciju, saznaje se da se radi o pražnjenju tanka neke jahte prije ulaska u Lučicu. Incident se dogodio 150 metara od obale, a prema navodima Vodovoda i kanalizacije, to nije rijedak slučaj.
Prvi dojam koji se stječe je da se radi o nemaru ili bahatosti korisnika jahte, no ono što je zapravo istina jest da brodice, čamci i jahte nemaju gdje isprazniti tankove. Prema europskim standardima, Pravilnikom je propisano da moraju imati ugrađene crne tankove. No naše luke nisu opremljene zadovoljavajućom infrastrukturom gdje bi se ti tankovi mogli isprazniti.
>Nove pohvale na račun hrvatskog turizma: Srušili smo rekorde po broju gostiju u apartmanima
Jahte i brodice ispuštaju crne tankove u more
Premda smo jedna od zemalja s najčistijim morem, koja se usput hvali i nautičkim turizmom, nije rijedak slučaj vidjeti kako uz obalu plivaju fekalije i druge tvari. Zagađenje mora i plivanje fekalija uz obalu nije ugodno građanima, a nije ni najbolja reklama za turizam. Građani se pitaju i koliko je uopće sigurno jesti ribu ljeti. U čemu je problem? Brodice, čamci i jahte ispuštaju kruti i tekući otpad, te fekalije u more zato jer im nije omogućeno da to naprave na kopnu, kao u drugim civiliziranim zemljama Europske unije.
Naše Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture donijelo je Pravilnik o brodicama, čamcima i jahtama koji je prema europskim normama propisao obvezu ugradnje tanka za sve brodice opremljene sanitarnim čvorom. No, problem je gdje isprazniti te tankove, budući da naše luke nisu opremljene zadovoljavajućom infrastrukturom? Kao rezultat toga tankovi se ispuštaju u more.
Postavlja se i pitanje zašto koncesionari luka nemaju prihvatne tankove. Kao i zašto se ne uvede primjerice, zabrana izlaska iz luka i lučica bez potvrde o pražnjenju crnog tanka na adekvatno mjesto?
Nadležno ministarstvo bi trebalo preciznije odrediti mjesto za prihvat te na koji način ta mjesta moraju biti izgrađena. Postavlja se pitanje i zašto se ne angažira neka od naših postojećih tvornica u izgradnji prihvatnih tankova.
>Od 118 plaža u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 111 ih ima more izvrsne kakvoće
Zakonska regulativa crnih tankova za brodice
Pravilnik o brodicama, čamcima i jahtama sadrži obvezu ugradnje crnoga tanka u sve brodice koje imaju WC do kraja 2021., te priključka za njegovo pražnjenje na kopnu.
Prethodno znači da se tank ne smije prazniti niti na otvorenom moru.
Čarter.hr piše da navedena regulativa nije novost. Obveza ugradnje tanka za sve nove brodice opremljene sanitarnim čvorom propisana je europskom normom koja se u Hrvatskoj primjenjuje od 2006. godine. Novi Pravilnik je samo proširio tu obvezu na postojeće brodice i odredio prijelazno razdoblje za ugradnju tanka do 31. prosinca 2021. godine.
Zabrana ispuštanja u more i na morsku obalu krutog i tekućeg otpada, zauljenih voda, fekalija i svih drugih tvari koje onečišćuju more, zrak ili obalu propisana i Zakonom o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika iz 2013.
Potrebno je provesti niz mjera kako bi se omogućilo marinama, lukama i lučicama prihvat fekalnih i sanitarnih voda s plovila
Plovilo mora biti građeno na način da je onemogućeno slučajno ispuštanje štetnih tvari u more (ulje, gorivo i dr.). Svaki sanitarni čvor ugrađen u rekreacijsko plovilo mora biti povezan samo sa sustavom spremnika otpadnih voda ili sustavom za pročišćavanje voda. Rekreacijska plovila s ugrađenim spremnicima za zadržavanje fekalija moraju biti opremljena standardnom priključnicom za iskrcaj na kopno. Što omogućava da se cijevi uređaja za prihvat priključe na ispusni cjevovod rekreacijskog plovila.
Na cijevima fekalija koje završavaju na oplati plovila moraju biti ugrađeni ventili s ugrađenim sredstvima osiguranja zatvorenog položaja ventila. Ako je ugrađen sustav sanitarnog otpada, a isti udovoljava hrvatskoj normi HRN EN ISO 8099:2004 – ”Mala plovila – Sustav za prikupljanje sanitarnog otpada” podrazumijeva se sukladnost.
Uvođenje ekoloških standarda u luke posebne namjene u skladu je sa Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN br. 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11, 56/16, 98/19). Kao i s Pravilnikom o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske (NN br. 72/21).
Stoga, potrebno je provesti niz mjera kako bi se omogućilo marinama, lukama i lučicama prihvat fekalnih i sanitarnih voda s plovila.
>Vrček: Kako kozmetika za sunčanje šteti morskim livadama?
Infrastruktura tankova za brodice
S obzirom na istaknutu problematiku nedostatka infrastrukture, potrebno je od strane nadležnih tijela definirati sve obveze koncesionara u pogledu zadovoljavanja ekoloških standarda luka. Potrebno je i raditi na svjesnosti o nužnosti primjene europske norme, pravilnika, te zakona.
Kako je krajnji rok za ugradnju tankova bio 31. prosinca 2021., za pretpostaviti je kako se zaključno s tim rokom trebala izgraditi i prateća infrastruktura na kopnu, što nije učinjeno.
Međutim, aktualni nedostatak infrastrukture jasno nam govori koliko je regulativa nejasna i nelogična.
Potrebno je stoga izmijeniti regulativu te ju prilagoditi realnoj situaciji, te novim tehničkim zahtjevima prilagoditi prateću infrastrukturu na kopnu. Osim svega nekoliko postojećih stanica za prikupljanje otpadnih voda treba izgraditi infrastrukturnu mrežu na svim mjestima gdje plovila pristaju. Kao što su lučice, pumpne stanice, privezišta i dr.
Na važnost prethodno navedenog ukazuje i podatak da je oko 40 % svjetske čarter flote u brodovima od 10 do 24 metra upravo u Hrvatskoj. Što ima utjecaj na luke u koje pristaju ti brodovi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvor: narod.hr
