Na komemoraciji u znak sjećanja na 22. travnja 1945., dan proboja zatočenika iz koncentracijskog logora Jasenovac sudjelovao je državni vrh na čelu sa predsjednicima Republike, Vlade i Sabora Ivom Josipovićem, Zoranom Milanovićem i Josipom Lekom. Evo što su o žrtvama ustaškog režima, logorašima Jasenovca, ali i o sadašnjoj političkoj situaciji u Hrvatskoj i EU poručili premijer i predsjednik Republike Hrvatske.
“Na ovome mjestu dogodio se zločin, genocid, koji nikad neće prestati boljeti, koji nikada nećemo zaboraviti”, poručio je predsjednik Republike Ivo Josipović podno spomenika “Cvijet” u sklopu obilježavanja 69. obljetnice proboja zatočenika iz jasenovačkog logora.
“Na ovom mjestu strašne tragedije moramo iskreno zažaliti što se takav zločin dogodio u ime ideje stvaranja hrvatske države”, naglasio je predsjednik Josipović.
“Oni koji su Hrvatsku željeli stvoriti zločinom i nacifašističkom idelogijom, nisu to mogli učiniti. Učinili su zlo drugima, ali i Hrvatskoj i hrvatskome narodu”, kazao je Josipović podsjetiši da su u Jasenovcu bili zatvarani, mučeni i ubijani ljudi zbog toga što su bili “krive” nacionalnosti, vjere ili svjetonazora.
Naglasio je da je ogromna većina hrvatskog naroda u Drugom svjetskom ratu bila protiv ustaške politike i zločina te je sudjelovala u antifašističkom pokretu.
“Ne zaboravimo, teška gospodarska kriza majka je fašizma. Zločini počinjeni u Jasenovcu i drugim logorima u Europi podsjećaju na razorne potencijale totalitarizma koji i danas prepoznajemo u svijetu, u Europi, a i kod nas. I zato zlo treba i danas nazivati pravim imenom, valja mu se suprotstaviti i ponovno reći – nikad više!”, poručio je predsjednik Josipović.
Zajedništvo i odlučnost, naglašava, jedina su istinska snaga protiv novih Aushwitza, Jasenovca, Ovčara, Srebrenica i drugih stratišta, a “mi smo danas čuvari sjećanja na patnju ljudi koji ovdje počivaju”. “Ali, zlo želi uništiti sjećanje. Želi ga uništiti lažima, negiranjem zločina, ali i prijetnjom i nasiljem”, napominje Josipović navodeći da je Memorijalni centar Jasenovac jedina kulturna institucija koja je zbog prijetnji pod stalnom policijskom zaštitom.
“To govori da zlo nije nestalo, da je tu i vreba. Ne dajmo mu priliku!”, poručio je predsjednik Republike.
Jasenovac mora biti štit protiv zla, naš zalog protiv mogućnosti da se njegove strahote ikad ponove, kazao je.
“Neka se danas svatko kome su ljudskost, ljubav i naša domovina Hrvatska u srcu, bez suvišnih računica, bez politike, bez prebrojavanja naših i njihovih, u dostojanstvenoj tišini, ovdje podno bijelog cvijeta boli, iskreno pokloni svim žrtvama Jasenovca”, poručio je Josipović.
Premijer Zoran Milanović istaknuo je kako je jasenovačko spomen područje mjesto podsjećanja na zlo u čovjeku na koje se stalno treba vraćati “upravo zato što je toliko neugodno”.
“Zločini ovdje nisu bili u ime naroda, jer ja pripadam tom narodu, i u moje ime ne dopuštam da ih je itko činio, nego u ime države koje nema u hrvatskom Ustavu, nikad je nije bilo i nikad je neće biti”, naglasio je.
Za zločine koji su počinjeni u NDH nema opravdanja i njih se nikada neće moći racionalno objasniti, no oni su kod stotina tisuća ljudi probudili “onaj nerv pravde i čovječnosti da se pobune protiv toga”, rekao je premijer.
“Kao predsjednik Vlade, kao Hrvat koji zna, osjeća i svjestan je što hrvatskom narodu znači njegova država, reći ću ovdje da cijena koju je jedan narod i nacija spremna platiti za državu ne smije biti u protivnosti sa svim načelima čovječnosti, a to je ta država bila. I zato se protiv nje pobunilo toliko Hrvata i onih koji su bili izravno proganjani samo zato jer su pripadali drugom plemenu, rasi, drugom rodu. To moramo cijelo vrijeme ponavljati, ponavljati svojoj djeci”, poručio je.
Osvrnuo se i na one koji, kaže, i danas šire simpatije prema zločinu i zločincima kazavši kako “rade lošu stvar i bude u čovjeku opet ono zlo – i za to nema opravdanja”.
A Hrvatska danas, članica EU, moderna, tradicionalna ali i liberalna država, koja potiče i razvija prava manjina, ta Hrvatska je jamac da se nikakvo zlo slično jasenovačkom više ne smije i ne može dogoditi, poručio je premijer Milanović.
Sabirni logor Jasenovac bio je prvi sustavno izgrađivani logorski kompleks na teritoriju Nezavisne Države Hrvatske, jedini koji je neprekidno djelovao kroz cijelo vrijeme njezina postojanja, najveći po prostoru koji je zauzimao, po broju logoraša koji su kroz njega prošli i po broju žrtava koje su u njemu stradali. Logor je otvoren u srpnju 1941. U logoru su na temelju rasistčkih zakona bili najvećim dijelom zatočeni Židovi, Romi, Srbi kao i Hrvati – protivnici ustaškog režima. Nakon završetka rata logor su nastavile do 1947 odn. 1948. godine koristiti komunističke vlasti tadašnje Jugoslavije za eleiminaciju političkih protivnika.
Danas se na mjestu nekadašnjeg logora nalazi Spomen područje Jasenovac.