Na posljednjem popisu stanovništva 190.000 ljudi izjasnilo se pripadnicima pravoslavne vjere. Naravno, najveći dio njih 159.530 građana izjasnilo se etničkim Srbima, ali javnosti je potpuno nepoznato da se čak 16.647 građana pravoslavne vjere izjasnilo etničkim Hrvatima.
Ta brojka je mnogo veća od 1.822 Crnogorca pravoslavne vjere ili 2.401 Makedonca pravoslavne vjere koji imaju svoje nacionalne pravoslavne crkve.
Jedino etnička skupina Bošnjaka muslimana sa 28.000 pripadnika veća je od Hrvata pravoslavne vjere, osim naravno Hrvata katolika i Srba pravoslavaca, što znači da su Hrvati pravoslavne vjere četvrta najveća konfesionalna skupina u Hrvatskoj!
Povijest Hrvata pravoslavaca seže u vremena prije stvaranja Jugoslavije i to na istaknut način. Tako je prof. povijesti Mario Grčević ustvrdio da kada se prigodom popisivanja iseljenika iz Habsburške Monarhije na Ellis Islandu u SAD-u 10. kolovoza 1913. godine upisivala se etnička pripadnost brojni su se pravoslavni kršćani izjasnili Hrvatima.
Taj broj se jako smanjio od 1920. iz dva razloga:
1. Stvaranje jedinstvene Srpske pravoslavne crkve 1920. – do tada nije postojala jedinstvena crkvena organizacija u Srba, a crkvene organoizacije na teritoriju Srbije od 1766. Spadale su pod Carigradsku patrijaršiju. 1848. utemeljena je u Srijemskim Karlovcima Karlovačka patrijaršija, a kasnije i Beogradska mitropolija. Stvaranjem Jugoslavije (SHS) nekoliko se pokrajinskih crkava spojilo u ono što se danas naziva Srpska pravoslavna crkva.
To je utjecalo i na srpsko nacionalno opredjeljenje velikog broja pravoslavnog stanovništva koji su ušli u novu južnoslavensku državu.
2. Stvaranje Jugoslavije – stvaranje Jugoslavije (SHS) sa dominacijom Srba utjecalo je ne samo da se najveći broj pravoslavaca izjasni Srbima, nego i stanoviti broj katolika, muslimana i drugih. Naime, Srbi su uživali velike privilegije u toj državi.
Nepoznato je da se veliki broj znamenitih pravoslavaca izjašnjavao se u prošlosti Hrvatima, osobito do stvaranja Jugoslavije i SPC kao:
Svetozar Borojević – feldmaršal Austro-Ugarske („Lav sa Soče“)
Dimitrije Demetar – pjesnik i ilirac
August Harambašić – pisac
Stjepan Miletić – hrvatski kazališni intentdant, otac Oktavijana Miletića
Milan Ogrizović – književnik i pravaški političar
Josif Runjanin – skladatelj koji je uglazbio hrvatsku himnu
Petar Preradović – pjesnik
Dušan Kotur – pisac i hrvatski domoljub
Nikola Kokotović – novinar i pravaš
Špiro Dmitrović – ilirac
I mnogi drugi….
Zbog svega navedenoga, i još toga više, opravdano je pitanje organiziranja pravoslavnih vjernika Hrvata koji trenutno nemaju svoje crkvene organizacije pa pohađaju druge pravoslavne općine u Hrvatskoj.