“Sadašnji Ustav bio je veliki i važan dokument, ali prošlo je već 20 godina, a dinamičnim razvojem društva došlo je do potrebe za rješavanjem određenih slabosti”, pojasnio je predsjednik Republike Ivo Josipović u Uredu predsjednika na konferenciji za novinare na kojoj je govorio o ciljevima i načinu rada Povjerenstva koje priprema projekt novog Ustava, ali i o tome što je postignuto na području smanjenja siromaštva i dužničke krize.
Josipović je naglasio da su članovi Povjerenstva koji rade na novom Ustavu “najistaknutiji profesori s različitih sveučilišta, različitih svjetonazora i pristupa” te dodao da je taj projekt “studiozni rad” koji će raditi do kraja svojeg mandata.
U sastavu Povjerenstva su stručnjaci-profesori ustavnog prava: Arsen Bačić, Petar Bačić, Sanja Barić, Zvonimir Lauc, Robert Podolnjak, Branko Smerdel te Đorđe Gardašević, ali Josipović je dodao da će biti potrebno angažiranje “cjelokupnog društva” u stvaranju novog Ustava.
“Ustav je preozbiljna stvar da bi se njome bavili samo pravnici te je potreban društveni dogovor o tome kako naša država treba izgledati i potrebno je angažiranje svih”, rekao je predsjednik.
Na pitanje novinara kako saborska većina gleda na ovaj projekt Josipović je odgovorio: “Cijela država je znala da ću se upustiti u to, postoji odrđeni oprez ali političke okolnosti se mijenjaju i neke dobre ideje će zasigurno dočekati svoje vrijeme”.
Kao važnije teme o kojima treba razmišljati u okviru novog Ustava, Josipović je prije svega istaknuo temeljni akt kojim se štite temeljna ljudska prava rekavši: “taj korpus treba ojačati -razmisliti o ljudskim pravima više generacije -to će biti važnija tema”.
“Ustavnom sudu treba dati dodatnu snagu za najvažnija pitanja posebno kod zaštite ljudskih prava i temeljnih prava”, rekao je Josipović te dodao da je potrebno Ustav uskladiti s Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Josipović se osvrnuo i na pitanje referenduma dodavši: “Važnije je primjerenije, preciznije i kvalitetnije urediti referendum, ali ne na način da se dezavuiraju referendumske inicijative nego kako bi ih se u načelu jačalo.”
Jospović je dodao da je potrebno urediti i odnos Ustava i međunarodnih ugovora jer se ne ispituje dovoljno je li neki međunarodni zakon sukladan Ustavu, a kao područje od najvećeg interesa Josipović je istaknuo i ustroj lokalne, regionalne samouprave ali i “profiliranje odnosa triju vlasti: zakonodavne, izvršne i sudske”.
Josipović je komentirao da je potrebna promjena izbornih sustava u RH tj. da je nužno “jačati odgovornost izabranih zastupnika prema biračima”, a kao nedostatak je naveo i činjenicu da političke stranke nisu pod dovoljnim nadzorom Ustava.
Inicijativa će biti gotova do kraja mandata, ali iako možda neće biti ponovno izabran za predsjednika Josipović je rekao da vjeruje da će postojati političke stranke koje će taj projekt cijeniti.
Prošle godine održana je i sjednica Vijeća za socijalnu pravdu na kojoj je Josipović objavio svoje preporuke za smanjenje siromaštva I dužničke krize.
Josipović je tada predložio da se problem dužničkog ropstva hrvatskih građana, u situaciji kada oni više nisu u stanju vraćati svoje dugove, počne rješavati uvođenjem instituta osobnog bankrota, a Josipović je danas istaknuo da je ova mjera na planu ispunjenja.
Također, prijedlog o promijeni članka 75. da se u popis stvari na kojima se ne može provesti ovrha, uvrsti i stan koji je jedini stambeni prostor u vlasništvu dužnika nažalost nije prihvaćen.
Josipović je predložio i da Hrvatska narodna banka (HNB) kao neovisni regulator preuzme nadzor nad formiranjem kamatne stope što je na određeni način prihvaćeno kroz izmjene i dopune Zakona o potrošačkom kreditiranju.
Prijedlog da HNB i Vlada poreznim i drugim mjerama pomognu da banke ponude građanima s teško otplativim kreditima otpis dijela duga, reprogram kredita, moratorij na otplatu kredita kroz određeno vrijeme, kao i transformiranje kredita u francima u neki drugi oblik kredita bez naknade, je također djelomično prihvaćen i ostvaren.
Josipović je istaknuo i veću angažiranost Državnog odvjetništva Republike Hrvatske (DORH) u suočavanju s lihvarima istaknuvši da je u Hrvatskoj optuženo čak 17 lihvara.
Djelomično su usvojeni i “socijalni paketi” za socijalno ugrožene građane koji ne uključuju samo hranu, nego i pretplatu na HRT, komunalne usluge, ali još uvijek postoji problem velikih lanaca kojima se zbog poreznog sustava više isplati baciti hranu nego pokloniti.
Predsjednik Josipović je pozvao dobrostojeće tvrtke i građane na osnivanje fonda solidarnosti za podršku različitim socijalnim projektima, te udruge, sindikate i vjerske zajednice da ojačaju socijalnu komponentu svojega rada no fond još uvijek nije osnovan.
“Učinjeno je dosta ali bih volio da se još neke stvari realiziraju”, rekao je Josipović posebice apelirajući na mjeru ograničenja kamate do visine glavnice i ograničenje ovrha.
Josipović je komentirao i zahtjev Europske unije za dodatnim uštedama rekavši da potpuno podržava Vladu u njezinim odlukama.
“Razumljivo je da Vlada želi osigurati konsolidaciju financija, pazi da se ne naruši socijalna stabilnost, tražit će se novi balans, podržavam Vladu i njihovu želju da se sačuva normalno funkcioniranje države”, rekao je Josipović.
Komentirajući veliki broj lista, njih 25 za EU parlament, Josipović je rekao da je to demokracija i dodao “građani su mudri, i onda kada ne izlaze na izbore-I to je neka poruka” rekavši da sumnja da će tolike liste prouzrokovati dezorijentaciju građana.
Osvrnuvši se na inicijativa Hrvatske da BIH uđe u EU po što bržem postupku Josipović je komentirao riječima: ” Sve zemlje koje ulaze u EU moraju ispuniti uvjete. Oni moraju najprije riješiti odnos tri konstitutivna naroda i organzaciju političkog sustava”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa