Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović izjavio je kako postoji mogućnost da građanima na referendumu ponudi svoj prijedlog novog ustava, u kojem se dio promjena odnosi i na izbore, na daljnju demokratizaciju izbornog sustava, pa i političkog života unutar stranaka.
“Kao ovlašteni predlagatelj idem s idejama i prijedlozima koji su, kako sada stvari stoje, većini stranaka neprihvaltjivi i teško će se za njih skupiti dvotrećinska većina u Saboru. Ali vremena se mijenjaju”, rekao je Josipović u razgovoru za subotnji “Večernji list”. Dodao je da je spreman na referendum dati prijedlog kompletnog Ustava, no “uz suradnju onih političkih opcija i nevladinih organizacija koje bi bile spremne založiti se da referendum uspije”.
Josipović je rekao kako stručno povjerenstvo za promjenu Ustava vodi i raspravu o preferencijskom izboru zastupnika. Očito je da građani žele veći utjecaj na izbor kandidata što se može postići preferencijskih glasovanjem, no to se treba oprezno urediti da ne bi došlo do anomalija, posebno kod koalicije tzv. velikih stranaka s onim manjima gdje se na umjetnan način, fokusiranjem glasova može promijeniti realan odnos povjerenja građana u te stranke, ustvrdio je.
Po njegovim riječima, veći utjecaj birača može se postići i uvođenjem većinskih izbora po manjim izbornim jedinicama ili da se barem pola zastupnika bira na taj način, a može se razmišljati i o tome kako zastupnike učiniti odgovornima, ne samo čelnicima njihovih stranaka, nego i biračima, uz oprez kod mogućeg opoziva zastupnika kako bi se izbjegle zloporabe. “Dakle, jesam za reformu sustava i veću participaciju građana u odlučivanju tko će, imenom i prezimenom, biti zastupnik u Saboru”, rekao je.
Upitan jesu li političke stranke monopolizirale politički sustav Josipović je odgovorio da misli kako jesu, no rješenje za to ne vidi u rastakanju političkih stranaka i njihovoj margnalizaciji, nego njihovoj demokratizaciji i većem utjecaju građana na izborima.
Podsjetimo se da je građanska inicijativa U ime obitelji najavila izjašnjavanje birača od 21.9. do 5.10. 2014. o održavanju referenduma kojim bi građani osigurali ustavne promjene koje će omogućiti da se već na sljedećim parlamentarnim izborima glasuje za zastupnike imenom i prezimenom, bez cenzusa te, između ostalog, da svi hrvatski državaljani, bez obizira na prebivalište, mogu glasovati dopisnim ili elektroničkim putem.
Isto tako, predsjednik Josipović već je pokušao zajedno sa vladajućim SDP-om, uz potporu GONG-a i Laburista promijeniti Ustav prije 6 mjeseci, ali tada nije predlagao promjenu izbornog zakona. Ovaj prvi predsjednikov pokušaj promjene Ustava dogodio se samo nekoliko tjedana nakon što je 1.12.održan prvi narodni, ustavotvorni referendum u hrvatskoj povijesti. Predsjedniku i vladajućima nije pošlo za rukom promijeniti Ustav, jer je HDSSB – čija im je potpora bila nužna za postizanje dvotrećinske većine u Saboru- odustao od već postignutog dogovora u zadnji tren. Predsjednik Josipović i SDP ustavnim su promjenema, između ostalog, željeli spriječiti izručenje Josipa Perkovića Njemačkoj. Josip Perković je izruče i protiv njega je SR Njemačka podigla optužnicu za političko ubojstvo. Promjena Ustava bi onemogućila i buduće promjene ustava građanskim referendumom. Prijedlog je bio da se za neku promjenu Ustava mora izjasniti 51 posto ukupnog broja birača – što bi de facto onemogućilo da građani iniciraju promjene Ustava.
Osvrčući se na istovremeno održavanje više vrsta izbora, Josipović je rekao kako to donosi prednosti, ali je pitanje koliko bi se dugo ujednačeni izborni rokovi mogli održati. Ideja koja je dobra i bila bi korisna nije lako ostvariva u praksi, ali možda bi se mogli spojiti barem lokalni i parlamentarni izbori, napomenuo je.
Josipović je istaknuo da se dosad pokazalo kao vrlo važno što se predsjednika države bira izravno. “Moje iskustvo s dvjema vladama pokazuje da predsjednik izabran od naroda uživa neovisnost, a time i mogućnost da bude određen korektiv, da daje inicijative, pa i da, kada treba uđe s Vladom u neki spor”, rekao je. “S objema sam vladama gradio duh suradnje, ali je bilo i situacija kada smo se razilazili. Oni koji kritiziraju da ponekad nisam dovoljno žestok prema Vladi griješe jer predsjednik nije oporba”.
Upitan za politički motivirane optužnice koje su se 1991. podizale u Srbiji protiv istaknutih hrvatskih političara i formalno su još na snazi, Josipović je rekao da je važno da danas surađuju državna odvjetništva Hrvatske i Srbije u progonu zločina.
“Točno je da ima optužnica koje nije podigla sadašnja srpska država nego su naslijeđene od vojnog tužiteljstva bivše Jugoslavije i one izazivaju ozbiljne prijepore. Imao sam odgovor kako to riješiti, no prošla Vlada donošenjem u Saboru zakona o nevažnosti tih optužnica spriječila je realizaciju”, rekao je.
Po njegovim riječima, s bivšim predsjednikom Borisom Tadićem dogovorio je da domicilne države riješe sve te predmete, pa bi “tada i sve te politizirane optužnice bivšeg vojnog tužiteljstva u JNA u vrlo kratkom vremenu pale, no zbog zakona se dogovor nije mogao realizirati”.
“Zato danas imamo i dalje te slučajeve i nitko od ljudi koji su obuhvaćeni takvim optužnicama ne može bez straha prijeći granicu. To je nedopustivo i mora se promijeniti, te se optužbe moraju odbaciti, ali ne zakonom već u odgovarajućem postupku”, ustvrdio je.
Upitan treba li Hrvatska iskoristiti svoje članstvo u EU da se rješavanje tih slučajeva nametne Srbiji kao uvjet ulaska u EU, Josipović je rekao kako je ocjena o visokoj politiziranosti tih predmeta naš kut gledanja i teško se može očekivati da će cijela EU bez propitivanja prihvatiti takav stav i zahtjev da se oni otklone političkim sredstvima.
“Kao jedini moguć i ispravan put vidim da se postigne sporazum kojim bi se ti predmeti prebacili u Hrvatsku i da naše Državno odvjetništvo potpuno nepristrano odluči o njima. Neke od tih optužnica neposredno sam vidio i uvjeren sam da bi brzo završile u smeću”, zaključio je Josipović.
Tekst se nastavlja ispod oglasa