Projekt “Razvoj završnih ispita na kraju obrazovnih ciklusa” provodio je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), a za hrvatski obrazovni sustav važan je jer do sada nismo imali takvu ekspertizu provedenu po pravilima i najvišim standardima struke, ocijenila je u utorak ravnateljica NCCVO-a Maja Jukić na završnoj konferenciji toga projekta.
“Za obrazovni sustav Republike Hrvatske projekt je važan jer je napokon proveden proces postavljanja ispitnih materijala i provedbe ispita po pravilima struke i najvišim standardima u svijetu”, objasnila je ravnateljica NCCVO-a Maja Jukić. Dodala je kako Hrvatska do sada praktički nije imala takvu ekspertizu te je ovaj dan sretan za nas jer smo postigli takav stupanj ekpertize da napokon možemo sa sigurnošću utvrditi mjerila za utvrđivanje što je to kvaliteta, a onda i utvrditi u kojoj smo mjeri tu kvalitetu i dostigli.
Jukić je uvjerena da je utvrđivanje kvalitete istodobno i najbolji te najbrži način za poboljšanje hrvatskog obrazovnoga sustava jer svi dionici sustava žele podizanje te kvalitete, bez obzira na to što će možda u prvim trenutcima taj proces biti i bolan, ali je, smatra, i početak ‘ozdravljenja’ našega obrazovnog sustava.
Riječ je o projektu što ga je NCVVO provodio od rujna 2011. do svibnja ove godine, a o njegovim rezultatima su djelatnici toga centra izvijestili javnost kako bi, rečeno je, potaknuli raspravu o budućim inicijativama koje iz njega mogu proizaći.
Kako je rečeno, opći cilj projekta bio je razviti model ispitivanja znanja na kraju obrazovnih ciklusa, a specifični cilj bio je razviti model i postupke testiranja prema suvremenim pristupima ispitivanju znanja uporabom modela Teorije odgovora na zadatak (eng. Item Response Theory) te u izradi i analizi testova ispitati i procijeniti razine znanja učenika osmih razreda iz predmeta: Hrvatski jezik, Engleski jezik, Povijest i Fizika, testovi su bili usklađeni sa sadržajem Nastavnoga plana i programa, a glavno ispitivanje provedeno je u ožujku prošle godine u 426 osnovnih škola.
U svakoj školi provedeno je ispitivanje iz jedne od dviju kombinacija predmeta, prva je bila ispitivanje znanja iz predmeta Povijest i Fizika u 220 škola, druga kombinacija ispitivanje iz predmeta Hrvatski i Engleski jezik u 206 škola. Svaki učenik koji je sudjelovao u ispitivanju pisao je ispit iz samo jednoga predmeta, a temeljem završnih psihometrijskih analiza rezultati su prikazani na skali postignuća podijeljenoj u četiri razine prema unaprijed određenim pragovima – ispod osnovne razine postignuća, na osnovnoj razini, na srednjoj i na naprednoj razini postignuća.
Rezultati istraživanja pokazali su da je većina učenika postigla rezultate koji se nalaze u “osnovnoj” i “srednjoj”razini postignuća, a manji broj učenika na “naprednoj” razini ili “ispod osnovne razine” postignuća. Učenice su u prosjeku postigle bolje rezultate od učenika u predmetima Hrvatski i Engleski jezik, a učenici u prosjeku bolje rezultate iz predmeta Povijest, dok na ispitu iz fizike nisu utvrđene statistički značajne razlike u znanju. Pokazalo se i da su učenici koji su imali bolje ocjene iz spomenutih predmeta ili bolji opći uspjeh imali i bolje rezultate na ispitima.
Rezultati će se primijeniti i na novi kurikulum i utjecat će na promjene u Državnoj maturi
Urednica i jedna od autorica stručnoga izvješća o provedbi projekta Natalija Gjeri Robić odgovorila je potvrdno na novinarsko pitanje hoće li rezultati ovoga projekta utjecati i na promjene u Državnoj maturi. Objasnila je kako su te promjene nužne jer su uvjetovane promjenom predmetnih kurikula u sklopu Cjelovite kurikularne reforme.
Profesora Nevena Budaka, voditelja Strategije razvoja obrazovanja i Stručnoga povjerenstva za njezinu provedbu, zanimalo je koliko će vremena trebati od trenutka kada se usvoje novi predmetni kurikuli da se to odrazi i na Državnu maturu, a Robić je odgovorila da će za to trebati između dvije i pol do tri godine.
Novinare je pak zanimalo ne znači li provođenje projekta da će se ‘na mala vrata’ uvesti mala matura, Robić je odgovorila niječno rekavši da će se provoditi vanjski priodični ispiti, ali ne i mala matura koja je, dodala je, “ispit visokog rizika”.
Na konferenciji će biti biti riječi i o razvoju standardiziranih predmeta iz četiri spomenuta predmeta, a bit će i predstavljeni rezultati ispitivanja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
